MJEŠTANI PODIJELJENI

Prodaje se pitoreskni jadranski otok. Zainteresiranih kupaca ima, ali zbog jedne ‘kvake‘ brzo odustanu

Mali Kosmač ima površinu od 5 tisuća kvadratnih metara i u privatnom je vlasništvu starosjedioca iz Vinišća

panorama jadranskih otoka

 Panama/Alamy/Alamy/Profimedia/Panama/Alamy/Alamy/Profimedia

Privatni otoci od kojih su država i lokalne vlasti digle ruke sad se nalaze u oglasima za prodaju. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, a naseljenih je 66. Mali su uglavnom u vlasništvu države, više od 80 posto, a ostatak je u privatnom vlasništvu.

Jedan takav je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, točnije malom mjestu Vinišće. Zove se Mali Kosmač, a površina od 5 tisuća kvadratnih metara u privatnom je vlasništvu starosjedioca iz Vinišća. Cijena ovog otočića trenutno iznosi 700 tisuća eura, no iz agencije za N1 televiziju kažu da bi ona mogla narasti i do milijun eura.

Ovaj otočić prodaje se od 2016. godine i još uvijek nije našao svog vlasnika. Vlasnica agencije za nekretnine Jasminka Biliškov kaže da je zainteresiranih itekako bilo, kako stranih tako i domaćih državljana. Kad shvate da prostornim planom nije dozvoljeno građenje i kad se upoznaju s propisima prostornog planiranja, vrlo brzo odustanu.

Ekipa N1 televizije obišla je spomenuti otok. Okružen je oštrim stijenama i zbog toga je na njega nemoguće pristati. Njegovu unutrašnjost čine makija i nisko raslinje. Iz Splitsko-dalmatinske županije kažu da je takav otok pogodan isključivo za bavljenje poljoprivredom. Dožupan Stipe Čogelja ponavlja da je svaka gradnja na njemu nemoguća, ali i nedopustiva trenutnim prostornim planom.

Mještani su oko prodaje podijeljeni. Jedni smatraju da ono što se mukotrpno steklo ne bi trebalo rasprodavati (osobito strancima). Drugi pak nemaju ništa protiv prodaje, ali niti protiv toga da takva imovina pripadne u ruke strancima.

Da bi Hrvatska na ovakvim otočićima itekako mogla zaraditi, smatra agentica za nekretnine Jasminka Biliškov. Kaže da se Hrvatska treba ugledati na grčki model i dopustiti gradnju, barem u kontroliranim uvjetima. No za sve to potrebno je mijenjanje zakona i prostornog plana.

Isto tako valja naglasiti činjenicu da se otok ne prodaje, već zemljište na otoku. Njegova obala pomorsko je dobro kojim upravlja županija, a vlasnik pomorskog dobra ne može biti nitko.

Posjedovati otok definitivno je simbol prestiža. Nekome prilika za dobru zaradu, nekome nacionanalno blago u koje nitko ne smije dirati. Ipak, jedno je sigurno. Zasad nema nikakvog straha od rasprodaje hrvatskih otoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:28