Do kraja idućeg tjedna ministar uprave Lovro Kuščević formirat će radnu skupinu za izradu novog Zakona o referendumu, a do travnja novi zakon treba biti izglasan.
Još nisu poznata imena članova radne skupine, no ministar Kuščević kaže da će u njoj biti nekoliko osoba iz Ministarstva uprave, najmanje dva člana iz akademske zajednice, zatim netko od članova Državnog izbornog povjerenstva, netko iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, a u radnu skupinu uključio bi i jednog bivšeg suca Ustavnog suda.
Kuščević još nije konačno definirao teze za izradu novog zakona, ali je sigurno da će se u njemu definirati način prikupljanja potpisa, najvjerojatnije će se produljiti rokovi za prikupljanje potpisa koji sada iznose samo 15 dana, a zakonom će se precizirati tko je zadužen za provjeru valjanosti potpisa. Najizglednije je da će taj posao biti povjeren Državnom izbornom povjerenstvu.
Državni i lokalni
Još se razmišlja treba li udovoljiti zahtjevima inicijatora posljednje dvije referendumske inicijative Istina za Istanbulsku i Narod odlučuje, koje su tražile da imaju svoje promatrače prilikom provjere propisa. Iz razgovora s ministrom Kuščevićem stječe se dojam kako je sklon dopustiti da predstavnici budućih referendumskih inicijativa budu u ulozi promatrača prilikom brojenja potpisa.
U sadašnjem Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja o obavljanju državne vlasti i lokalne (područne) samouprave propisano je da deset posto birača može zatražiti raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, zakona ili drugih pitanja iz djelokruga Sabora. Vrlo je vjerojatno da će se korigirati i broj birača koji se treba izjasniti o želji da se provede referendum o pojedinom pitanju. Još uvijek se dvoji treba li postotkom od ukupnog broja birača odrediti koliko potpisa inicijatori trebaju prikupiti za državni, a koliko za lokalni referendum. Nije, naime, isključeno da se propiše, kao u Sloveniji, apsolutna brojka birača koji se trebaju izjasniti da žele referendum kako bi se on i proveo.
Jedno od važnijih pitanja koje će se riješiti novim Zakonom o referendumu, a postojeći ga uopće ne regulira, odnosi se na (ne)dopustivost referendumskih pitanja. Prema sadašnjem zakonu, nakon što su inicijatori referenduma prikupili potpise, provjerili ih i dostavili Hrvatskom saboru, Sabor ima mogućnost u roku od 30 dana zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se raspiše referendum, u skladu s Ustavom i zakonom. Ako Ustavni sud utvrdi da nije u skladu s Ustavom i zakonom, referendum se neće održati.
Zatrpavanje suda
Ministar Kuščević kaže kako se puno razmišljalo o tome da se, a sve kako bi se spriječile situacije koje smo imali u vezi s referendumskim pitanjima koja su u javnosti izazivala dosta tenzija i podijeljenih stavova smije li ih se dopustiti, uredi i područje dopuštenosti pitanja o kojima bi građani neposredno odlučivali.
Rješenje bi moglo biti u obvezivanju inicijatora referenduma da pitanja koja žele ponuditi građanima na izjašnjavanje najprije dostave Ustavnom sudu radi ocjene njihove ustavnosti. Ako Ustavni sud ocijeni da nisu u skladu s Ustavom i zakonom, izbjegle bi se sve peripetije kojima sada svjedočimo oko prikupljanja, prebrojavanja i provjeravanja potpisa.
Ovakvo rješenje, smatra Kuščević, sadrži opasnost da se Ustavni sud zatrpa referendumskim pitanjima.
- Pribojavamo se da bi se ovakvom zakonskom formulacijom moglo dogoditi da se svatko tko pomisli da bi morao organizirati referendum obrati Ustavnom sudu i traži provjeru ustavnosti pitanja te da Ustavni sud svaki tjedan dobije takav zahtjev koji će morati promptno rješavati - kaže ministar.
Zloupotreba
Drugo je rješenje da se u Zakonu o referendumu taksativno navedu sva pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu.
U Sloveniji, koja ima vrlo bogatu i raznoliku praksu s referendumima, propisana su četiri područja koja ne mogu biti predmet referenduma. To su zakoni o mjerama za obranu države, sigurnosti ili uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, o zakonima o porezima, carinama i drugim obvezatnim davanjima, o zakonu o izvršenju proračuna, o zakonima o ratifikaciji međunarodnih ugovora i zakonima kojima se reguliraju područja ljudskih prava i sloboda. Slična ograničenja postoje i u Italiji, ali i nekim drugim zemljama.
- Upravo su situacije koje smo imali s posljednje tri referendumske inicijative ukazale na velik broj nedorečenosti i pravnih praznina. Kako se referendum ne bi zloupotrebljavao, nego služio svojoj svrsi po kojoj može i treba služiti kao korektiv politike, nužno je urediti zakon - zaključio je ministar Kuščević.