SKANDAL NA FAKULTETU

PROFESOR KOJI JE PREPISAO DEŽULOVIĆEVU KOLUMNU ‘Žao mi je, ali mi nije jasno zašto je sada krenula hajka na mene'

Ugledni dr. Božo Skoko našao se na udaru kritika za plagiranje nakon što je prepisao pasus autora Borisa Dežulovića
 Goran Mehkek / CROPIX

Bio sam brzoplet i žao mi je, rekao nam je dr. Božo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) u Zagrebu gdje vodi poslijediplomski studij Odnosi s javnošću te kolegije iz upravljanja komuniciranjem.

Dr. Skoko posljednjih se dana našao u skandalu koji je otkrio portal srednja.hr. Naime, u prvom broju studentskog lista Global, prof. Skoko je u svojoj kolumni “Hrvati, pesimizam i mediji” prepisao pasus iz pet godina stare kolumne Borisa Dežulovića “Zašto su Hrvati toliki namćori” objavljene u Globusu.

BORIS DEŽULOVIĆ Svaki sat koji studentima održi taj glupi pokvarenjak bit će novi gnojni prišt na licu znanosti

“Pitao me jednom prilikom prijatelj u jednoj beogradskoj kafani zašto su Hrvati takvi...”, počinje Dežulović svoju kolumnu 27. studenoga 2009. godine. U toj kolumni zatim piše što mu je beogradski prijatelj sve naveo zbog čega bi Hrvati trebali biti sretni, a ne “namćori”, jer među ostalim imaju najmodernije autoputeve, unutrašnji avionski saobraćaj, najljepše more, pobjedu u ratu nad Srbima, visoke plaće, Blanku, Janicu i Gorana Ivaniševića... “Da smo mi pobijedili u ratu, objašnjavaju mi Srbi, da imamo bilo kakvo more, a kamoli najljepše, da imamo takvu državu, klimu, ceste, aerodrome, plaće, standard, televiziju, bijeli Schengen, Davis kup i broncu s Mundijala bili bismo glavne lole u regionu. Lebdjeli bismo pola metra iznad zemlje, plaćali ture Hrvatima, naručivali im pjesme i tješili ih kako, eto, nije ni njima sve crno. Imaju, na primjer, Severinu i Olivera Dragojevića...”, napisao je u svojoj kolumni Boris Dežulović.

No, pet godina kasnije taj pasus, Dežulovićev osobni doživljaj iz Beograda, pojavio se u kolumni Bože Skoke koji se, također, bavi pesimizmom i mrzovoljnošću u Hrvatskoj gdje se, kako on kaže, svakodnevno događa toliko dobra, ali to rijetko viđamo u medijima.

“Tako smo često zatečeni kad iz inozemstva čujemo pohvale na račun Hrvatske... Pa čak i odnedavnih bivših suparnika. Naime, nedavno me dobar poznanik iz Beograda izravno priupitao: ‘Zašto su Hrvati takvi namćori kad im sve ide na ruku?’, piše Skoko, a zatim, bez citiranja, prenosi Dežulovićev pasus “Da smo mi pobijedili u ratu...”.

- Taj je tekst bio nepotpisan. Zar mislite da bih ukrao nečije vlasništvo? - rekao nam je Skoko.

On je u Večernjem listu iznio obranu da je spomenuti pasus bila dio takozvane forvarduše, zabavne elektronske poruke kakve razmjenjuju prijatelji i kolege, pa je moguće da je tako došlo do zabune. Skoko je ustvrdio da mu je tu forvardušu svojedobno kao sličicu poslao kolega iz Beograda, nakon razgovora o tome zašto su Srbi optimističniji od Hrvata.

Na primjedbu da je 2007. godine izbio skandal kada se ispostavilo da je ugledni filozof dr. Zdravko Radman plagirao rad, a zatim se na sličan način pravdao da prepisani dijelovi nisu bili potpisani, Skoko je odgovorio da je u njegovu slučaju riječ o “kolumni, a ne o znanstvenom radu” i da mu nije jasno zašto je “sada krenula hajka na njega”.

Kolumnist Boris Dežulović rekao nam je da nije iznenađen postupkom prof. Skoke zbog općeg stanja u hrvatskoj znanosti. - Profesor na novinarskom studiju tekstove piše prepisujući forvarduše s interneta - komentirao je Dežulović.

Nesporazum s tekstom iz Magazina Jutarnjeg

Pasus iz Dežulovićeve kolumne, bez navođenja imena autora, nije jedini slučaj da se prof. Skoko zabunio

- Nedavno sam savim slučajno, tražeći za jednog ruskog novinara podatke o raspadu Jugoslavije, tražio svoj tekst o 16-godišnjici priznanja Hrvatske i Slovenije - kaže Vlado Vurušić, novinar Jutarnjeg.

- Primijetio sam da je taj Skokin tekst baziran na mom tekstu, a u nekim djelovima i prepisan, koji je bio objavljen u prilogu Magazin 15. siječnja 2008. godine. Na jednom mjestu, doduše, Skoko navodi: ‘Kao što je svojedobno u Jutarnjem listu podsjetio Vlado Vurušić, legendarna hiperinflacija 1993. bila je najveća na svijetu’ - kaže Vurušić. - Ne znam na što se konkretno odnosi navod, ali g. Vurušića, koji je objavljivao kvalitetne analize, uredno sam citirao u svojoj knjizi ‘Hrvatska i susjedi’ (str. 32. - 40.). Moguće da su objavljeni izvadci iz te knjige - kaže dr. Skoko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. lipanj 2022 11:47