Za nešto manje od mjesec i pol dana, oko 30 tisuća maturanata polagat će svoj najvažniji školski ispit - državnu maturu, a o rezultatu ispita ovisit će koji će fakultet upisati.
Što bolje napišu ispit to im je veća šansa da školovanje nastave na željenom fakultetu. Profesori uvijek kažu da se znanje stječe kroz sve godine školovanja, ali priznaju i da 80 posto učenika uči kampanjski, stoga postoji još uvijek određeni broj onih koji se još nisu počeli pripremati. A krajnje je vrijeme da krenu.
Cijena je samo pet kuna
Zato Jutarnji list, u suradnji s Profilom, kroz ovaj tjedan objavljuje praktične priručnike koje je izradio tim najboljih profesora s dugogodišnjim iskustvom u prosvjeti. Danas objavljujemo priručnik iz matematike, autora Snježane i Damira Šišića, sutra izlazi knjižica iz hrvatskog jezika Dragice Dujmović-Markusi, a u četvrtak priručnik iz engleskog jezika autora Gabrijele Čorković, Petera Hopwooda, Mirne Kurtović i Ivane Škarice Mital.
Svi priručnici moći će se kupiti za samo pet kuna. Ispit državne mature iz matematike održat će se 30. svibnja u 9 sati, na osnovnoj razini trajat će 150 minuta, a na višoj 180 minuta. Knjižica s kratkim podsjetnicima na gradivo iz matematike, najvažnijim zadacima i metodama rješavanja, zamišljena je kao pomoć pri svladavanju sadržaja za državnu maturu na osnovnoj razini znanja, a na 84 stranice sadrži formule koje su dio ispita, kratki podsjetnik vezan uz određeno gradivo, nekoliko karakterističnih, u potpunosti riješenih primjera, zadatke višestrukog izbora s rješenjima i zadatke kratkog ili produženog odgovora s rješenjima.
Autori su bračni par Šišić, s 20 i 25 godina radnog staža, koji su za Jutarnji list otkrili koje su najčešće pogreške koje učenici rade te savjetovali kako se najbolje pripremiti za ispite.
Griješe u zaključivanju
- Učenici najčešće griješe na osnovnim računskim operacijama i njihovom redoslijedu. Zatim, mnogi učenici griješe u logici zaključivanja. Primjerice, ako spomenemo trokut, oni odmah misle da je riječ o trokutu s istim stranicama - kaže Snježana Šišić.
Brzopletost je, smatra Damir Šišić, najveći problem učenicima. - Prebrzi su, ne promisle dobro što se od njih traži, a zapravo griješe na područjima koja znaju.
- Primjerice, preskoče predznak kod računanja, a to nema veze s neznanjem. Trebaju znati da imaju dovoljno vremena i da moraju pažljivije čitati zadatke - savjetuje Damir Šišić.
Potražite i pomoć
Oboje profesora smatraju kako za djecu koja su redovito učila i vježbala ne bi trebalo biti većih problema na ispitu. Oni će, kažu, uzeti neki od prošlogodišnjih ispita i tek malo provježbati, dok će oni koji su bili kampanjci morati izdvojiti više vremena za učenje.
- Treba napraviti plan rada i inzistirati na onome što im teže ide. Ne zaobilaziti ono što ne znaju. Ako treba, potražiti i pomoć. Kad dođu na ispit, onda lijepo, smireno sjesti, pogledati ispit, koncentrirati se i probati napraviti ono što se od njih traži. A za sve to, najbitnija je vježba - upozoravaju profesori Šišić.
Preporuke za rješavanje zadataka iz matematike
- Tijekom računanja podatke zadane u zadatku ne treba zaokruživati! Ako su rezulatati konačni decimalni brojevi, ne treba ih zaokruživati (osim ako uputom nije drugačije navedeno)
- Vrijednosti trigonometrijskih funkcija treba zaokružiti na najmanje četiri decimale
- Ako se u zadatku traži zaokruživanje na određeni broj decimala, to se odnosi na konačan rezultat.
- Broj Pi ima beskonačno mnogo decimala pa je prilikom računanja najbolje koristiti njegovu vrijednost s džepnog računala
- Ako je rezultat racionalan broj zapisan u obliku razlomka, treba ga napisati u obliku do kraja skraćenog razlomka
- Ako je rezultat kompleksan broj, treba ga napisati u standardnom obliku
- Kod sređivanja algebarskih izraza potrebno je zbrojiti monome istog stupnja, a algebarske izraze skratiti odgovarajućim faktorima
- Kod crtanja grafova, dovoljno je nacrtati dio grafa koji je karakterističan za zadanu funkciju. To najčešće uključuje sjecišta s osima i točke ekstrema. Iz crteža se treba naslutiti domena funkcije, što znači da nije prihvatljiv graf koji završava na nekoj od tih karakterističnih točaka