Hrvatski znanstvenici iz društvenih i humanističkih znanosti te umjetničkih područja gotovo da i nisu prepoznatljivi u svijetu, pokazala je studija “Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u društveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991.-2005.” dr. Maje Jokić, Krešimira Zaudera i Srebrenke Letine iz Instituta za društvena istraživanja (IDI) u Zagrebu.
Drukčija mjerila
Prema upisniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz 2008., u Hrvatskoj je bilo registrirano 17.863 znanstvenika. Izdvajanjem umirovljenika, Maja Jokić i suradnici došli su do podatka o 16.208 aktivnih znanstvenika, od čega 5021 u društevnim i humanističkim znanostima te umjetničkom području. Među njima su najzastupljeniji društvenjaci, njih 2997 (60 posto), humanista je 1850, a u umjetničkom su području 174 znanstvenika.
- Željeli smo prvi put dobiti sliku znanstvene produktivnosti u tim područjima i istražiti objavljuju li oni više knjige ili radove te koliko su njihovi članci zastupljeni u međunarodnim časopisima. Naime, prevladava mišljenje da društvene i humanističke znanosti imaju lokalni ili nacionalni karakter. No, današnje vrijeme kompeticije nameće drukčija mjerila - rekla je M. Jokić.
Analiza njezine skupine pokazala je da su u SSHA području podjednako zastupljene žene (51 posto) i muškarci (49 posto) te da je prosječna dob znanstvenika 49 godina. Iako je uvriježeno mišljenje da su knjige glavni komunikacijski medij u tim područjima, pokazalo se da oko 65 posto znanstvenika nije objavilo nijednu knjigu u 15 godina. Pritom je zanimljivo da je 35 posto, odnosno više od 1400 društvenjaka, humanista i umjetnika u najvišem zvanju znanstvenog savjetnika, što podrazumijeva i plaću između 12.000 i 15.000 kuna neto.
Znanstvenici u SSHA području uglavnom objavljuju na hrvatskom jeziku. Naime, sve vrste monografskih publikacija, autorske knjige, udžbenici i priručnici te referentna literatura objavljeni su u više od 95 posto slučajeva na hrvatskom jeziku. Dalje, njih 57,5 posto objavilo je barem jedan rad u hrvatskim časopisima od 1991. do 2005.
Međunarodni časopisi
Inače, velik broj hrvatskih časopisa u SSHA području objavljuje radove isključivo na hrvatskom jeziku. U petnaestogodišnjem razdoblju samo 4,2 posto društvenjaka, humanista i znanstvenika umjetnika objavilo je rad u međunarodnim časopisima koje indeksira WoS.
- Naša analiza pokazuje kako i u društvenim i humanističkim znanostima ima pojedinaca koji objavljuju u svjetski relevantnim časopisima te su produktivni i citirani po svjetskim kriterijima. No, njih je vrlo malo - ustvrdila je M. Jokić.
Ekonomisti podbacili
Analiza njezina tima pokazala je da su u društvenim znanostima najproduktivniji i u svijetu najcitiraniji psiholozi i sociolozi, a ekonomisti, koji su najbrojniji među društvenjacima, te pravnici praktički su u svijetu neprepoznatljivi. Među humanistima najcitiraniji su radovi iz arheologije koji se objavljuju u najprestižnijim svjetskim časopisima. Kad je riječ o umjetničkom području, najveći broj radova u časopisima koje pokriva WoS objavili su znanstvenici iz glazbene umjetnosti.
Istraživanje Maje Jokić i njezinih znanstvenika komentirao je Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti.
- Ministarstvo znanosti podržava aktivnosti i studije koji daju doprinos analizi sustava i pružaju podlogu za donošenje odluka temeljenih na podacima. Knjiga kolegice Jokić značajan je doprinos i Ministarstvu i strateškim tijelima, poput Nacionalnog vijeća za znanost, u analizi znanstvene produktivnosti i uopće znanstvene aktivnosti u RH. To je posebice važno u područjima društvenih i humanističkih znanosti koje imaju nemjerljiv nacionalni značaj, ali se, baš zbog toga, moraju još snažnije profilirati i na međunarodnoj razini - rekao je Zelenika.