Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Iako je po struci prodavačica, Marina Babić iz Rešetara cijeli je život u poljoprivredi. Počelo je još u djetinjstvu, kada je uz roditelje koji su se bavili ratarstvom sudjelovala u radovima u polju, a nastavilo se kroz tinejdžersku dob i mladost, potom i u braku s Gabrijelom, koji se i sam intenzivno bavi poljoprivredom, ponajviše voćarstvom i velikim nasadima. Rad u polju ili voćnjaku Marinu je uvijek dodatno ispunjavao, pa ne čudi što je prije nekog vremena dobila želju da se i sama upusti u proizvodnju voća i osnuje svoj OPG.
- Uvijek mi je bila želja ljudima u svojoj sredini ponuditi kvalitetno i na stablu dozrelo voće kakvo ne možete kupiti u trgovačkim lancima. Zato sam se odlučila i sama uključiti u ovaj posao, ali na manjim površinama, i za sada mogu reći da sam zadovoljna kako sve ide u ove tri godine otkako sam registrirala OPG - kazala je Marina, koja se odlučila uzgajati kruške, breskve, marelice i trešnje.
Što manje prskanja
- Nasad traži svoju njegu i ako ne uberete plodove, nemate ga od čega financirati. Dodatno stalno istražujemo kako voće uzgojiti sa što manje ili čak bez prskanja jer me najviše usrećuje da za svoju obitelj i ljude oko sebe mogu proizvesti i ponuditi zdravije voće, koje u sebi ima posebnu slast kakvu može imati samo kada dozre na stablu.
Tu su jako važne i kvalitetne i zdrave voćne sadnice, pa sam i njih odlučila proizvoditi, a to je na mom OPG-u u početnoj fazi jer tek formiram matičnjake za proizvodnju podloge i plemke iz kojih bih kroz par godina trebala plasirati na tržište voćne sadnice koje bolje podnose nove klimatske uvjete.
Kao što vidimo, klima se značajno promijenila i očito joj se moramo prilagođavati. Unazad pet godina, mrazevi čine velike štete na nasadima voća i iskreno se nadam da će se vrijeme stabilizirati jer ako se ovako nastavi, puno će voćnjaka biti iskrčeno - veli Marina, koja je svjesna i prepreka, ali ih prihvaća kao izazove.
- Put od ideje do ostvarenja sna nije lak, no ja sam krenula tim putem i ponosna sam kada svojoj obitelji ponudim nešto što je bolje i zdravije od onoga što uobičajeno kupujemo. Želja mi je i ovu proizvodnju proširiti kako bi i drugi osjetili slast zrelog voća. Najveća nagrada mi je kada urod bude dobar i kada ljudi osjete slast koja ih podsjeti na djetinjstvo.
S obzirom na to, sve prepreke su mi samo izazov i poticaj da budem bolja - istaknula je naša sugovornica, koja je u sklopu pripreme za pokretanje OPG-a završila i tečaj za poljoprivrednika, a sve kako bi što spremnije ušla u posao.
Velika joj je pomoć i iskustvo supruga Gabrijela, koji je po struci inženjer voćarstva, a kako bi dodatno povećali kvalitetu proizvoda, Babići razmišljaju o kupovini drona za operacije prihrane i zaštite nasada.
- To nam se jako svidjelo i nadam se da ćemo ih moći nabaviti te s njima raditi kako bismo smanjili potrebu za mehanizacijom, ali i potrošnju goriva.
Pri tome se smanjuje i gaženje tla. Kod drona nam se sviđa što zaštitu radi od gore, iznad krošnje, pa se sredstvo aplicira kroz cijelu krošnju i mislimo da bi ta zaštita mogla biti dosta učinkovitija od klasičnih atomizera koji prskaju voćke od dolje - istaknula je Marina, koja je preko mjere za mlade poljoprivrednike kupila traktor i strojeve za obradu zemlje. Babići pokraj voćnjaka imaju i malu akumulaciju za navodnjavanje s vodom iz arteškog bunara, što im je velika pomoć, osobito jer su u njihovom kraju oborine rijetke.
S jedne strane to je dobro, jer ih zaobilazi tuča, ali ih istovremeno zaobilazi i kiša, pa su vodu za voćke morali pronaći iz alternativnih izvora. No time su dobili i maleni ribnjak, kamo najviše vole doći njihova djeca Rafael (11), Sara (9) i David (3,5), koja vole pecati. Marina kod kuće ima i nešto ovaca, koza, kokoši i pataka, a u budućnosti bi se voljela više posvetiti i uzgoju domaćih životinja. No sadašnjost je ipak voćnjak, a kod Babića je zanimljivo i to što ne rade klasičnu rezidbu voćaka.
Srnjak promijenio rezidbu
- Iskreno, to nas je naučio jedan srnjak kada je uletio u mladi nasad i odlomio nekoliko stabala, pa smo od njih odustali jer smo znali da oni ne mogu stići ostala stabla, koja smo već formirali, ali dogodilo se suprotno. Mi smo te voćke prikratili i kada su same pustile mladicu, kroz tri godine su formirale idealan uzgojni oblik, taj vretenasti grm, ali prirodni, baš kako je voćka sama htjela.
To je u biti bila najljepša uzgojna krošnja u svim našim voćnjacima. Tada sam počeo shvaćati da time što rezidbama pokušavamo voćku natjerati da raste kako mi želimo, radimo krivo - uključio se u razgovor Gabrijel, koji se nakon toga počeo intenzivnije baviti formiranjem voćaka bez rezidbe.
- Radimo tako da stroj svaku drugu godinu radi od gore i sa strane, da se stabla zadrže formirana, ali u samoj krošnji tek svaku treću godinu režemo baš onu granu koja smeta, kada grana već odeblja, da ne dobijemo taj efekt da voćka podivlja. To nam se pokazuje učinkovitim i zaključili smo da je najbolje kada se voćka sama formira i sama optereti.
Čim mi uđemo sa škarama, dobijemo situaciju da ona istjerava vodopije i što ih više režemo, njih više ima. Na ovaj način smo dobili da se krošnja sama optereti rodom i koliko ona može nositi, ona to formira. To su niskobudžetni nasadi u kojima nema previše ručnog rada i smatramo da je to budućnost voćarstva. Dakle, što manje ručnog rada i nepotrebnih tehnologija - rekao je Gabrijel, kojemu su brojni kolege voćari rekli da to nema smisla jer toga nema u literaturi.
- Istina je da toga nema u literaturi, ali samo zato što još nismo napisali knjigu o tome - nasmijao se Gabrijel, čiju je teoriju potvrdila i Marina, pa oboje vjeruju da su na pravom putu.
OSOBNA KARTA
Ime i prezime: Marina Babić
Dob: 36 godina
Mjesto: Rešetari
Zanimanje: proizvođač voća
Površina: 6 hektara
Proizvodnja: kruška, breskva, marelica, dunja, voćne sadnice, pšenica
Poslovni moto: Da bi u nečemu uspio, prvo moraš vjerovati da možeš!
