Održana je sjednica Vlade na čijem otvorenom dnevnom redu je bio prijedlog zaključka kojim se prihvaćaju Smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. Predstavljen je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19, te Prijedlog odluke o davanju ovlasti za potpisivanje Sporazuma o zajmu između Republike Hrvatske i Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Plenković: Postupati po zakonu je dobro, normalno i očekivano
Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodnom govoru na početku današnje sjednice Vlade da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih, poručivši kako je važno poslati jasnu poruku javnosti da je postupati po zakonu - dobro, normalno i očekivano, a ne slati zbunjujuće poruke poput predsjednika države.
"Imamo slučaj koji okupira javnost zadnjih tjedan dana i važno je da javnosti pošaljemo jasne poruke, a ne da kao neki drugi, konkretno predsjednik Republike, šaljemo zbunjujuće poruke prema javnosti", poručio je Plenković na sjednici Vlade.
To govori, istaknuo je, jer ispada da je problem ako Vlada, pravosudna tijela i policija postupaju po zakonu.
"Ispada da se jedan dio medijskih i političkih krugova čudi da Vlada i pravosudna tijela postupaju po zakonu. To znači da još neki u Hrvatskoj nisu dobro razumjeli koja je naša politika u borbi protiv korupcije, a politika je da nema nedodirljivih", naglasio je premijer.
Bit je da nema imena i prezimena, nema stranačke iskaznice, nema dužnosti koju netko obnaša koja bi ga eventualno zaštitila od tijela koja su dužna po zakonu provoditi radnje ako imaju indicije da netko radi protiv zakona.
Dodao je da su brojni pravni stručnjaci u svojim istupima pojasnili javnosti o čemu se radi, kako postupaju tijela i tko u pojedinoj fazi može znati što ta tijela rade. Ocijenio da "očito ima nekih kojima takav zakonit način postupanja djeluje kao da nije normalan" te da je to problem kako se postupalo u vrijeme neke druge Vlade.
Postupati po zakonu je dobro, normalno i očekivano, poručio je Plenković.
Zapitao se kome bi bilo više u interesu nego njemu da u slučaju Varga ne puknu mjere, da prije imenovanja predsjednika uprave Janafa zna da postoji aktivnost koja ugrožava njegov integritet, da u slučaju Rimac mjere ne puknu pred izbore te da pri sastavljanju lista za Sabor unaprijed zna da će jednom od zastupnika sud odrediti pritvor.
"Tijela koja rade svoj posao na temelju zakona, posao rade upravo onako kako im je zakon propisao da rade. Ne dolaze na ispovijed u Vladu po odobrenje što da, a što ne. To je uljuđena zemlja i demokracija", ocijenio je, dodavši da tijela imaju odriješene ruke da rade svoj posao.
Plenković je istaknuo da je bit da se fenomen korupcije pokuša iskorijeniti i da nije dobro kada postupanje po zakonu ispada čudno te pozvao da se poštuje neovisnost pravosudnih institucija.
"Budimo oprezni kako ih komentiramo. Da budem do kraja otvoren - da smo sve ovo što smo čuli zadnjih dana, čuli od mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a, bila bi revolucija, 100 posto. To isto tako treba analizirati", rekao je.
Tijela će i dalje raditi po zakonu i temeljem ovlasti koje su im date, a svi skupa moraju shvatiti da smo u demokraciji, vremenu trodiobe vlasti i da nema tog političkog autoriteta koji će određivati koji će se procesi voditi, a zato i jesmo članica EU, zaključio je Plenković.
Projicirani pad BDP-a u 2020. osam posto, u 2021. rast pet posto
Vlada je danas donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto, kao i 3,4 postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1 postotni u 2023. godini.
Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po vladinim projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3, te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.
Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.
Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda, napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.
Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto što je unutar maastriških kriterija, 2022. 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.
Javni dug u 2020. godini vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.
Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.
Premijer Andrej Plenković je na početku Vladine sjednice ocijenio "dobrim" projicirani pad BDP-a u 2020. godini od osam posto, što je manje od ranije projiciranog pada od 9,4 posto.
"To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize Covida 19", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako je najvažnija tema za Vladu program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti.
"Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", rekao je Plenković.
U tom smislu, dodao je, dobar signal je zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting agencije Standard & Poor's.
Produžen rok za uplatu lanjske dobiti državnih tvrtki u proračun
Vlada je u četvrtak produljila rok do kojeg državne tvrtke moraju uplatiti dobit nakon oporezivanja u državni proračun na 15. siječnja iduće godine, a prolongirala je i važenje državnog jamstva od 12,66 milijuna eura za financiranje novogradnje u Brodosplit - Holdingu.
Vlada je danas dopunila svoju odluku s kraja srpnja, prema kojom su trgovačka društva u državnom vlasništvu obvezna uplatiti u državni proračun za 2020. godinu 60 posto lanjske dobiti nakon oporezivanja.
Vladina odluka odnosi se na ACI, Agenciju Alan, Agenciju za komercijalnu djelatnost, APIS IT, Državne nekretnine, Hrvatsku poštu, HEP, Hrvatsku Lutriju, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, Inu, Janaf, Narodne novine, Odašiljače i veze i Plovput. Prema srpanjskoj Vladinoj odluci, iznimno će Agencija Alan u proračun uplatiti 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu i ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Današnjom dopunom te odluke, uslijed promjene gospodarskih okolnosti zbog epidemije koronavirusa, Vlada omogućuje tim kompanijama da lanjsku dobit uplate najkasnije do 15. siječnja, uz posebnu suglasnost Ministarstva financija.
Vlada je također izmjenom i dopunom odluke o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske poštanske banke ili drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu, za financiranje novogradnje 483 u društvu Brodosplit – Holding prolongirala rok važenja jamstva od 12,66 milijuna eura uvećan za pripadajuće kamate, naknade i ostale stvarne troškove za osiguranje naplate tražbine temeljem ugovora o izdavanju bankarske kontragarancije od 26. svibnja 2015. zaključenog između Erste banke i Brodosplit Holdinga, odnosno Brodosplita sa dospijećem do 31. ožujka 2021. godine, kazao je Marić.
Vlada je naime još u prosincu 2014. donijela odluku o tom jamstvu, u skladu s programom restrukturiranja i ugovorom o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split.
Temeljem te odluke, Ministarstvo financija je u svibnju 2015. u ime Republike Hrvatske izdalo Erste&Steiermärkische Bank Rijeka jamstvo u iznosu od 12.66 milijuna eura, uvećano za pripadajuće kamate, naknade i ostale stvarne troškove, za osiguranje naplate tražbine temeljem Ugovora o izdavanju bankarske kontragarancije od 26. svibnja 2015., zaključenog između banke i Brodosplita Holding, temeljem kojeg banka izdaje kontragaranciju za povrat avansa u korist Erste Group Bank AG, Wien, za izdavanje garancije za povrat avansa u korist Star Clipers Ltd., Nassau Bahamas.
Taj je brod trebao biti izgrađen u roku od dvije godine, ali je Brodosplit preuzeo dodatne poslove koji su bili obveza naručitelja i samim time se dovršetak gradnje broda prolongirao. Budući da je došlo do spora između Brodosplit d.d. i Star Clipersa vezano za ispunjenje obveza iz ugovora o izgradnji broda, on je raskinut.
Star Clipers se naplatio temeljem izdane kontragarancije od Erste&Steiermärkische bank d.d., Rijeka, nakon čega je Brodosplit d.d. zaplijenio novčana sredstva u iznosu od otprilike 18 milijuna eura na računu Star Clipersa i pokrenuo arbitražni postupak u Rotterdamu. Rok važenja tog jamstva prolongiran je do 31. ožujka 2021., budući da je prolongiran rok važenja garancije i kontragarancije.
Osnovan stručni savjet za obnovu
Vlada je na današnjoj sjednici osnovala Stručni savjet za obnovu koji će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Stručni savjet osnovan je temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 11. rujna.
Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika članova, a imenuje ih Vlada.
Predsjednik Stručnog savjeta je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a zamjenici su mu Tomislav Pokaz iz Ureda predsjednika Vlade i Olivera Majić iz Grada Zagreba.
Članovi Savjeta su i Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Davor Trupković iz Ministarstva kulture i medija.
U Savjetu su i istaknuti stručnjaci, pa je tako predstavnik Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić, a Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić.
Predstavnica Hrvatske komore inženjera građevinarstva je Nina Dražin Lovrec, Rajka Bunjevac je iz Hrvatske komore arhitekata, Darko Slivar iz Hrvatske komore inženjera strojarstva, Živko Radović iz Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore, a Zlatko Prosinečki iz Hrvatske obrtničke komore.
Hrvatsku udrugu poslodavaca predstavlja Tea Helman Jukić, Mirna Amadori predstavlja Hrvatski savez građevinskih inženjera, a Tihomil Matković Društvo arhitekata Zagreb.
Iz Hrvatskog inženjerskog saveza u Savjetu je Zdravko Jurčec, iz Instituta za povijest umjetnosti je Katarina Horvat Levaj, a Marijana Sironić je iz zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
S Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je Ines Ivančić, Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb, a Igor Gliha s Pravnog fakulteta.
Osnivanjem Stručnog savjeta osigurava se sudjelovanje struke u provedbi predmetnog Zakona te će se na taj način doprinijeti njegovoj kvalitetnijoj i uspješnijoj provedbi, rekao je ministar Horvat.
Božinović: 1397 upozorenja zbog nepridržavanja odluka Stožera
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestio je u četvrtak da je proteklog tjedna proveden nadzor nad 25.722 poslovna subjekta i okupljanja te izdano 1397 upozorenja zbog nepridržavanja odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"S obzirom na pojačane nadzore provedbi odluka Stožera civilne zaštite i preporuka HZJZ-a, inspektori Ravnateljstva civilne zaštite u suradnji s policijom od 18. do 23. rujna proveli su 25.722 nadzora poslovnih subjekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, ugostiteljskih objekata i javnih okupljanja te izdali 1397 upozorenja, što je nešto više u odnosu na prethodno razdoblje", rekao je Božinović na sjednici Vlade.
Inspektori su podnijeli dva prekršajna naloga zbog nepridržavanja preporuke o fizičkoj distanci - na jednom koncertu i jednom ugostiteljskom objektu, rekao je Božinović.
U sustavu socijalne skrbi proveden je nadzor u 1394 objekta, a nepravilnosti su utvrđene u 272 objekta. Najčešće se radilo o izostanku evidencije o dezinfekciji prostora, mjerenju temperature te neprozračivanju zajedničkih prostora.
Također su na prijedloge županijskih stožera Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, te Ličko-senjske županije donesene odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera.
Nacionalni stožer donio je i odluku da se ugostiteljskim objektima iz kategorije "Barovi" do 7. listopada produžava ograničavanje rada najduže do ponoći.
U zadnjih sedam dana postavljeno je dodatnih devet kontejnera za medicinske ustanove s područja Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Splitsko-dalamtinske županije te jedan šator za KB Merkur u Zagrebu.
U razdoblju od 1. do 23. rujna građani su uputili ukupno 11.596 poziva na broj 113, gdje su dobili odgovore vezano uz procedure i funkcioniranje institucija u korona krizi.
Ravnateljstvo civilne zaštite provelo je demobilizaciju Studentskog doma Cvjetno naselje i mobilizaciju Hostela Arena, u koji su sada smještene 192 osobe koje su ostale bez doma nakon potresa u Zagrebu.
U suradnji sa SAD-om opremiti centar za sigurnosne operacije
Vlada je dala suglasnost MORH-u da na teret državnog proračuna u 2021. i 2022. u suradnji sa SAD-om opremi centar za sigurnosne operacije te mobilni tim za odgovor na kibernetičke prijetnje, ukupno vrijedne gotovo pet milijuna američkih dolara.
"Vlada SAD-a uputila je prijedlog pisma ponude i prihvaćanja radi opremanja centra, čijom bi se provedbom unaprijedile sposobnosti za kibernetičku obranu te povećala sigurnost informatičkih sustava MORH-a i Oružanih snaga", naveo je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade.
Predviđena vrijednost opremanja ukupno iznosi gotovo pet milijuna američkih dolara, pri čemu će američka strana uplatiti 4,2 milijuna iz fonda namijenjenog financiranju projekta u savezničkim zemljama, a preostalih skoro 760 tisuća dolara uz PDV platit će MORH po isporuci ugovorenog opremanja.
Ukupno 12,7 milijuna kuna s PDV-om potrebnih za podmirenje predviđenih obveza osigurani su u ovogodišnjem državnom proračunu, a ovim aktom Vlada je preuzela proračunske obveze za 2021. i 2022. godinu, kazao je Marić.
Vlada je na sjednici odlučila i s milijun kuna financirati uređenje Spomen područja "Barutana 1991.", što će Gradu Bjelovaru isplatiti u idućoj godini novcem planiranim na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja.
"To je spomen područje izgrađeno na području šume Bedenik koja je prije Domovinskog rata služila kao vojno skladište. Dana 29. rujna 1991. godine namjerno izazvanom eksplozijom skladišta od strane tzv. JNA poginulo je 12 bjelovarskih branitelja koji su skladište držali u blokadi, pri čemu tijela četvorice nikada nisu pronađena", rekao je ministar branitelja Tomo Medved.
Kupcu Češke vile dodatna godina za realizaciju ugovorenog
Kupcu bivše državne nekretnine Češka vila na Visu - tvrtki Philip Vermeulen, Vlada je u četvrtak odobrila dodatnu godinu dana za realizaciju obveza iz kupoprodajnog ugovora, jer zbog pandemije i postupanja upravnih tijela nije uspjela obaviti što se tražilo u prvoj godini od njegova sklapanja.
Češka vila je odlukom Vlade prodana Philipu Vermeulenu 7. veljače 2019., za 32,2 milijuna kuna.
Nakon toga, 25. srpnja 2019. s tom je tvrtkom sklopljen kupoprodajni ugovor za tu cijenu i obvezu kupca da rekonstruira vilu u hotel i izgradi još jedan novi hotel sa sveukupno do 160 kreveta visoke kategorije i to sve u roku od tri godine od potpisivanja ugovora, podsjetio je na Vladi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
U prvoj godini tog roka trebalo je ishoditi dozvole za gradnju, pod prijetnjom raskida ugovora i plaćanja ugovornih kazni od milijun kuna, no kupac nije uspio ishoditi tu dozvolu u ugovorenom roku zbog, kako je kazao Horvat, zastoja u radu i komunikaciji zbog pandemije koronavirusa, ali i zbog posljedica postupanja nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
"Kupac je stoga zatražio dodatni rok od godinu dana za tu dozvolu, čime se ukupni rok za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene sukladno UPU-Češka vila produžava sa 36 na 48 mjeseci. Razloge za odobravanjem tog dodatnog roka smatramo ekonomski opravdanim te se zato i donosi ovakva odluka i kako bi se s kupcem mogao sklopiti ankes ugovora o kupoprodaji. U protivnom bi se ugovor morao raskinuti i tada bi svaka strana morala vratiti primljeno - RH 32,2 milijuna kuna koju je kupac platio, a kupac vratiti nekretninu u vlasništvo RH", objasnio je ministar Horvat.
U sklopu te odluke navodi se i da je kupac u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu te da se ministra Horvata i zadužuje da potpiše ankes ugovora, no nije navedeno kada odnosno u kojem rok će se to potpisati.
Češka vila na poluotoku Sv. Juraj u gradu Visu tako još uvijek čeka svoju obnovu, nakon što ju je u samostalnoj Hrvatskoj gotovo svaka vlada pokušavala beuspješno prodati, jer je nakon što je prvobitno bila u češkom vlasništvu, a potom bivše vojske JNA, u samostalnoj Hrvatskoj prešla u državno vlasništvo.
Neki su je zvali i "Titova vila na Visu", a riječ je o nekretnini tlocrtne površine 296 četvornih metara, u kojoj može biti hotel u sklopu pripadajuće turističke zone površine 3,6 hektara za izgradnju turističkih smještajnih jedinica visoke kategorije.
Ipak, kupac je pronađen na natječaju krajem 2018., kada se tvrtka Philip Vermeulen d.o.o. s Visa (registrirana 2004.) jedina javila s ponudom na državni natječaj ponudivši za kupnju 32,2 milijuna kuna ili oko 80 tisuća kuna više od početno tražene cijene.
Iza te tvrtke, prema podacima iz sudskog registra, stoji jedini osnivač i direktor Philippus Vermeulen iz Južnoafričke Republike, koji je na Visu poznat godinama, jer je prije 15-ak godina tamo kupio bivši pogon Jugoplastike (nekadašnju zgradu osnovne škole), a godinu dana kasnije njegova druga viška tvrtka Business doctor d.o.o. preuzela je i komišku tvornicu za preradu ribe Neptun.
Saboru na potvrdu poslani zakoni za Paneuropski jamstveni fond
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru na potvrdu uputila zakonske prijedloge kojima bi se uredio okvir sudjelovanja Hrvatske u Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19, kao i izmjene zakona o kreditnim institucijama i sanaciji kreditnih institucija.
Saboru su tako poslani zakonski prijedlozi kojima bi se potvrdili Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19 i Sporazum o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i EIB-a.
Donošenjem tih zakona dovršit će se pristup Hrvatske EIB-om Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, podsjećajući da je taj fond dio paketa Europske unije u sklopu odgovora na Covid-19 krizu, u iznosu od 540 milijardi eura, dogovorenog na razini EU za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te europski stabilizacijski mehanizam (ESM) za potporu državama.
"Cilj fonda je odgovoriti na gospodarski učinak izbijanja pandemije Covid-19, osiguravajući da prihvatljivi subjekti poduzetnici, to su prije svega mala i srednja poduzeća te slabije kapitalizirani, imaju dovoljno raspoložive likvidnosti i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju", objasnio je.
Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura te se formira kroz jamstva članica Europske unije, a procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi eura.
Sukladno udjelu u upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza Hrvatske tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, naveo je ministar financija.
Stručnjaci EIB-a i Europske komisije procjenjuju da je očekivani neto gubitak fonda oko 20 posto, što znači da bi do 2038. godine, do kada je trajanje ovoga jamstva, ta potencijalna obveza za hrvatski državni proračun bilo nešto više od 21 milijun eura, pojašnjava ministar financija.
"Međutim, kako je EU procijenila i sve države se usuglasile, potencijal ovakvog jednog fonda u kreditiranju i osiguravanju likvidnosti za ovakve poduzetnike nadmašuje višestruko te potencijalne rizike i obveze za zemlje, pa tako i u slučaju Hrvatske", zaključio je.
Daljnje usklađenje zakona iz bankovnog sustava s EU
Vlada je Saboru s današnje sjednice uputila izmjene tri zakona - o kreditnim institucijama, o sanaciji kreditnih institucija i konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, koji su dio paketa mjera za smanjenje rizika kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU.
Time se uz ostalo nastavlja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne aktivnosti te odnosno smanjivanja opterećenja manjih banaka te poboljšanje kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva odnosno infrastrukturnih projekata, istaknuo je Marić.
Iz tog je zakonskog paketa izdvojio odredbe o podjeli sanacijskih ovlasti. Naime, kako Hrvatska postaje članicom jedinstvenog sanacijskog mehanizma, tako bi Hrvatska narodna banka (HNB) preuzela ovlast sanacijskog tijela za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sanacijskog tijela za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja fondom osiguranja depozita i ovlaštenja za provedbu stečaja i likvidaciju banaka.
Vlada je također odlukom ovlastila ministra Marića i direktoricu DAB-a Mariju Hrebac da potpišu Sporazum o zajmu između Republike Hrvatske i Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Naime, odlukom Europske središnje banke (ESB) od 1. listopada 2020. počinje bliska suradnja između ESB-a i HNB-a te Hrvatska postaje država članica jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Od datuma uspostave bliske suradnje RH ima obvezu prijenosa sredstava iz nacionalnog u jedinstveni sanacijski fond, a što podrazumijeva i sklapanje sporazuma o zajmu s Jedinstvenim sanacijskim odborom.
Vlada je danas prihvatila i uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji. Cilj je uredbe uspostaviti mehanizam suradnje članica kako bi se zajednički procijenila potencijalna prijetnja sigurnosti koja bi mogla proizići iz izravnih stranih ulaganja trećih zemalja, omogućiti Europskoj komisiji provjeru izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na strateške projekte ili programe u interesu EU, objasnio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Uredbom se uz ostalo kao tijelo nadležno za provedbu određuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zatim se uređuje uspostava nacionalne kontaktne točke, kao i uspostava međuresornog povjerenstva za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU.