Ključni zdravstveni zakoni, o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, upućeni su u javnu raspravu. Što donose i jesu li siguran put prema dugo najavljivanoj reformi zdravstva? Hoće li rasti troškovi za pacijente, gubi li zdravstvo 800 milijuna kuna prihoda od trošarina na duhan, što se mijenja u domovima zdravlja i što donosi prelazak županijskih bolnica u državno vlasništvo?
U emisiji HRT-a Otvoreno gostovali su državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić, predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić, međimurski župan Matija Posavec i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Neće biti porasta troškova
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš govorila je što će se promijeniti. Rekla je da je zakon u e-savjetovanju i da bi bilo dobro da to pročita što veći broj ljudi.
- Poanta e-savjetovanja je da se prikupi što više komentara i da se zajednički odluči o tome želimo li to ili ne. Smatram da su promjene potrebne, ali neće se promjene događati nauštrb, nego na korist pacijenata. Pacijenti neće doživjeti porast troškova. Sve promjene koje zovemo reformama služe rješavanju ključnih nefunkcionalnosti sustava kako bi s pacijentom u središtu stvarali bolje zdravstvo i bolje zdravlje za one kojima to treba, koji su u bolesti, ali i za one koji nisu u bolesti, da bi im kvaliteta života i zdravlje trajali čim dulje - rekla je Bubaš.
‘Nismo zadovoljni‘
Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić izjavila je kako je sudjelovala u radu radne skupine o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. No kaže da je to bilo samo pet kratkih sastanaka na kojima niti jedan prijedlog njihove udruge, a niti drugih udruga liječnika, nije usvojen.
- Što se tiče Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, održan je samo jedan, inicijalni sastanak na kojem su se članovi upoznali i nisu dobili nikakav radni materijal. Tek smo jučer iza 17 sati, kad su zakoni osvanuli u e-savjetovanju, vidjeli taj opsežan materijal. Nismo ga još detaljno proučili, ali ono što je nama najvažnije vidjeli smo i nismo zadovoljni. Nismo vidjeli niti jedno konkretno rješenje koje imamo - duge liste čekanja, kako će se poboljšati ishodi liječenja, među najgorima smo u Europi po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, malignih bolesti. Najdeblji smo u Europi, visoka je stopa pušenja kod mladih. Naša primarna zdravstvena zaštita i pedijatrija i ginekologija i obiteljska medicina potpuno su kadrovski devastirane, lijekovi su skupi. Ne vidimo što će to dobro proizaći iz ovih zakona u korist pacijenata i u korist zdravstvenih radnika. Zakoni su jako represivni, spominje se puno novčanih kazni - rekla je u Otvorenom.
‘Bolesna smo nacija‘
Predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić rekao je da su i oni sudjelovali u radnoj grupi za izradu zakona, no da moraju proučiti jesu li usvojeni dijelovi koje su oni predložili.
- Bolesna smo nacija po svim statističkim podacima. Moramo se svi složiti da je zdravlje ustavna kategorija te da zaštita zdravlja treba biti apolitična. Zdravstvena reforma treba ići i ide u smislu poboljšanja zdravstvene zaštite svih pacijenata - izjavio je Gazić.
Dodao je kako mora postojati zakonska regulativa kako bi se krenulo u reformu zdravstvenog sustava, pogotovo što se tiče bolničkog sustava gdje će bolnice prijeći iz županijskog u vlasništvo države kako bi država imala nadzor jer se vidi kolike su financijske dubioze ovisno od bolnice do bolnice i od županije do županije.
Zdravstvo je kvalitetno, no postoji disbalans
Međimurski župan Matija Posavec poručio je kako je poanta u pružanju najkvalitetnije zdravstvene usluge stanovnicima na određenom području.
- Hrvatska je zemlja koja nije ista, Hrvatska ima otoke, različitu gustoću naseljenosti i lokalne potrebe stanovništva su specifične. Kad živite s građanima, s pacijentima, najbolje znate koje su njihove potrebe i u kojem smjeru razvijati zdravstveni sustav. Mi jačamo primarnu zdravstvenu zaštitu, uzeli smo kredit, ponudili smo mladim liječnicima koncesiju. Kad govorimo o bolnicama, neke su veće, neke su manje, imate županijske bolnice, opće bolnice, kliničke bolnice i one nisu najveći potrošač u zdravstvenom sustavu. Županijska bolnica u Čakovcu u jednoj godini napravi 1.359.000 raznih medicinskih usluga, 615.000 pacijenata. Promišljajući brojke razvijali smo sustav - rekao je Posavec.
- Ne možete iz Zagreba ili iz jednog centra promatrati što su specifične potrebe jer tad sustav postaje velik i trom te nije svako područje isto - dodao je.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je neprihvatljivo da se upravljačka prava županijskih bolnica sa županija prenesu na državu.
- Pozdravljam reformu i u načelu je podržavam. Zdravstvo nam je kvalitetno, što se pokazalo u COVID-19 krizi, no postoji disbalans između usluga koje pruža zdravstvo, kvalitetnih usluga koje naravno i koštaju i sredstava koje država ubire za zdravstvo - istaknuo je.