Prosječna kokoš prije 60 godina godina težila je 1,5 kg, a danas više od 3 kg?! Kada pročitate zašto, prisjest će vam piletina za sva vremena!

Znanstvenici, ali i naši stari, tvrde da je piletina nekad bila bogata okusa i na visokoj cijeni, dok za pileće meso koje danas konzumiramo vele da je 'gnjecavo' i zapravo i nema okus prave, izvorne piletine. Tada su koke kljucale po dvorištu, a danas ih se hrani raznim koncentratima s dodatkom soje, biljke koju naše koke nikad nisu jele.Nije zanemariv ni podatak da je ta soja vjerojatno GMO, pa i to utječe na okus i zdravstvenu ispravnost pilećeg mesa.Stručnjaci navode da je 1923. bilo potrebno 16 tjedana da bi se uzgojilo pile teško 1 kg. Već 1933. godine za postizanje iste težine uzgajivačima je trebalo čak dva tjedna manje. Kanadski istraživači su 2005. godine uzgojili vrste pilića iz različitih razdoblja, a rezultati su pokazali da su pilići do četiri puta teži nego 1957. godine, bez obzira na to što su hranjeni na isti način. Prosječna težina pilića u 2016. godini bila je 2,8 kg, piše Slobodna Dalmacija.Znanstvenici ove razlike u veličini i težini smatraju dokazom genetskih manipulacija na pilićima. One su rezultat trenda "piletina budućnosti" koji je počeo 1948. godine. Farmeri u SAD-u su tada počeli razvijati piliće sa specifičnim ciljevima - da budu veći, deblji i da brže rastu. Rezultat toga je vrsta Arbor Acre, križanac dva pobjednika koji su postali djed i baka većine komercijalnih pilećih vrsta koje jedemo danas.Masovna proizvodnja piletine za ljudsku prehranu podrazumijeva držanje pilića u velikim hangarima na farmama pilića. Tijekom uzgojnog ciklusa od jednodnevnog pilića do konzumne veličine pilići se drže u malom zatvorenom prostoru, u lošim uvjetima, bez mogućnosti lutanja pa čak i pomicanja da na taj način ne bi gubili energiju, odnosno da sva hrana bude pretvorena u meso.Hranjenjem 24 sata dnevno uz intenzivno svjetlo, bez mogućnosti odmora te smještanjem u skučeni i životinjama prenapučeni prostor u kojemu se pilići ne mogu kretati nastoji se da što prije dosegnu "težinu za klanje". Naravno, spominju se tu i razni hormoni, antibiotici i drugi dodaci koji se navodno daju da bi pile u što kraćem roku naraslo i izbjeglo bolesti, a sve kako se ne bi smanjio profit gramzivim farmerima.

Znanstvenici, ali i naši stari, tvrde da je piletina nekad bila bogata okusa i na visokoj cijeni, dok za pileće meso koje danas konzumiramo vele da je 'gnjecavo' i zapravo i nema okus prave, izvorne piletine. Tada su koke kljucale po dvorištu, a danas ih se hrani raznim koncentratima s dodatkom soje, biljke koju naše koke nikad nisu jele.

Nije zanemariv ni podatak da je ta soja vjerojatno GMO, pa i to utječe na okus i zdravstvenu ispravnost pilećeg mesa.

Stručnjaci navode da je 1923. bilo potrebno 16 tjedana da bi se uzgojilo pile teško 1 kg. Već 1933. godine za postizanje iste težine uzgajivačima je trebalo čak dva tjedna manje. Kanadski istraživači su 2005. godine uzgojili vrste pilića iz različitih razdoblja, a rezultati su pokazali da su pilići do četiri puta teži nego 1957. god...