ZAGREB - Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u drugom kvartalu ove godine iznosila 5.403 kune, što je neznatno više nego u prvom kvartalu kada je bila 5.399 kuna, a najviše plaće, za 27 odnosno 20 posto iznad prosjeka bile su u djelatnostima ICT i energetici, dok su najniže, za 15 odnosno 12 posto ispod prosjeka bile u turizmu i ugostiteljstvu te transportu.
Podaci su to servisa MojaPlaća koji u sklopu portala MojPosao prati iznose plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj te obuhvaća 273 radna mjesta iz 30 djelatnosti, a obrada podataka napravljena je na 155 radnih mjesta.
Servis je utvrdio da su općenito najplaćenija zanimanja iz područja tehnologije i razvoja te ljudskih potencijala sa po 60 posto višim plaćama od prosjeka, dok su najmanje plaćeni u pomoćnim zanimanjima, i to uslužna i zanimanja u drvnoj industriji čija prosječna neto plaća za 34 odnosno 31 posto zaostaje za prosječnom neto plaćom.
Po spolu, muškarci su u drugom kvartalu ove godine u prosjeku imali 8 posto višu plaću od žena, za razliku od prvog kvartala ove godine kada je ta razlika bila 6 posto.
I stupanj obrazovanja uvjetuje višu plaću pa su tako oni sa završenim fakultetom imali 50 posto veću plaću od onih sa srednjom školom, a završeni magisterij ili doktorat plaću povećava u prosjeku za čak 94 posto u odnosu na srednju školu.
Servis MojaPlaća utvrdio je i da su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu u Hrvatskoj za 15 posto više od prosjeka, dok su u tvrtkama s pretežito domaćim vlasništvom najniže i 6 posto manje od prosjeka te su bile oko 5.000 kuna.
Ali zato zaposleni u državnim tvrtkama imaju 2 posto više plaće od prosjeka, a oni u javnoj i lokalnoj samoupravi 3 posto više.
Po županijama najniže prosječno neto plaće, oko 20 posto ispod prosjeka, su u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj, dok su najviše, 12 posto iznad prosjeka u Gradu Zagrebu.