NOVI DETALJI STRATEGIJE

Protiv korone ćemo se cijepiti u domovima zdravlja. Najviše po troje ljudi u jednom satu

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavaju da će cijepljenje biti neobavezno i besplatno
Ilustracija/cjepivo
 Amelie-benoist/Bsip/Bsip/Profimedia

Premda još nijedno cjepivo protiv covida-19 nije registrirano, po svemu sudeći primiče se trenutak obračuna s pandemijom. Naime, uz Pfizerovo i BioNTechovo, veliku šansu da uskoro dobije registraciju ima i Oxfordsko, odnosno cjepivo AstraZenece, a za prvu polovicu iduće godina barem su dva kandidata, među kojima je i ono američke tvrtke Moderna te Johanson & Johansona, koja bi mogla povećati ponudu na tržištu. Zato ne čudi da su se ubrzale pripreme koje bi trebale osigurati da cijepljenje protekne uz što manje nepoznanica i gužvi, odnosno da u prvom planu bude zaštita najugroženijih.

Cjepivo stiže sukcesivno

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavaju da će cijepljenje biti neobavezno i besplatno te da je zasad osigurano dovoljno cjepiva da se s dvije doze procijepi više od polovice građana Hrvatske. Naime, rezervirano je 2,7 milijuna doza cjepiva AstraZenece, 900.000 doza Johanson & Johansona te milijun doza Pfizera i BioNTecha. No, sigurno je da će cjepiva nakon što budu registrirana stizati sukcesivno jer svjetska početna proizvodnja neće biti dostatna da se svi cijepe u istom trenutku.

Naime, većina kompanija koje su trenutno sa svojim cjepivima u završnoj fazi kliničkih studija počela je proizvodnju prošlog ljeta, ali ipak "pod ručnom", kako ne bi riskirali prevelike gubitke. S druge strane, da se ta velika proizvodnja već nije zahuktala, na prve doze cjepiva moralo bi se čekati barem do ljeta iduće godine. Ovako, neke kompanije najavljuju da bi prve doze cjepiva mogle biti spremne i prije Božića.

Sve to govori da planovi cijepljenja moraju biti spremni do trenutka kad cjepivo stigne.

Temeljne smjernice za njih dala je i Europska komisija, koja naglašava da je strategija suzbijanja bolesti "najprije utjecati na smanjenje smrtnosti i opterećenja zdravstvenog sustava, a nakon toga krenuti na smanjenje širih društvenih i ekonomskih ograničenja". Drugim riječima, prvi bi se trebali cijepiti stariji od 60 godina i imunološki kompromitirane osobe, a potom sve osobe koje su zbog posla izložene većem riziku, poput zdravstvenih djelatnika i zaposlenih u domovima umirovljenika te drugim ustanovama socijalne skrbi.

Osigurana opskrba

Slijedit će zaposleni u službama koje su nužne za funkcioniranje društva (dobavljači struje, plina, vode, javni prijevoz...). Također bi prioritet bili i zaposleni u sektorima gdje je nemoguća fizička distanca (šalterski službenici, prodavači, serviseri...), kao i socijalno ugrožene obitelji te oni koji imaju neki drugi rizik zbog kojeg je vjerojatnost za zarazu veća.

Drugim riječima, to znači da bi se u početku cijepljenja u Hrvatskoj primjenjivao obrazac koji se koristi u besplatnom cijepljenju protiv gripe, a potom bi se krug primatelja cjepiva širio. U tim napucima stoji da prioritet imaju osobe starije od 65 godina, štićenici domova za starije i nemoćne i drugih institucija za socijalnu skrb, ustanove koje skrbe za djecu, kao i kronični bolesnici sa srčanim i bubrežnim bolestima, oštećenim imunološkim sustavom, zdravstveni djelatnici, a njima bi se dodati i zaposleni u ustanovama za socijalnu skrb...

No, veći problem od prioritetnih lista mogla bi biti sama provedba cijepljenja, osobito s Pfizerovim cjepivom koje bi, prema dostupnim informacijama, trebalo doći smrznuto i ne može se držati na temperaturama višim od dva Celzijeva stupnja duže od 24 sata.

Dislocirane lokacije

Po svemu sudeći, cijepljenje će se organizirati na sličan način kao i ono protiv gripe, a to znači u domovima zdravlja s prethodnom najavom svake osobe koja će se cijepiti, tako da razmak između dva pacijenta bude barem petnaestak minuta.

"Mislim da bi se cijepljenje u domovima za starije trebalo organizirati preko mobilnih timova koji bi u tim ustanovama cijepili i korisnike i zaposlenike. Tako bismo bili sigurni da su svi koji rade i žive u domovima procijepljeni umjesto da, primjerice, zaposlenici to učine kod svojih obiteljskih liječnika, što bi moglo potrajati", objašnjava epidemiolog, prof. dr. Branko Kolarić iz Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije covida-19.

Dodaje da, primjerice, u Zagrebu ima 11 gradskih domova s nekoliko dislociranih zgrada te još tridesetak privatnih, pa bi cijepljenje u tim ustanovama bilo jednostavnije i brže. Naravno, isto bi trebalo provesti i u domovima u kojima se smještaju i druge socijalne kategorije korisnika.

Također je jedan od prijedloga da se svi zdravstveni djelatnici cijepe u svojim ustanovama, odnosno bolnicama ili ordinacijama u kojima rade, jer bi se tako smanjio pritisak na liječnike obiteljske medicine i ubrzao cijeli proces procjepljivanja stanovništva.

Naime, u Hrvatskoj ima oko 75.000 zaposlenih u zdravstvu te još oko 13.000 u socijalnoj skrbi, pa bi organizacija cijepljenja "na radnom mjestu" ostavila u obiteljskoj medicini gotovo 100.000 slobodnih mjesta, odnosno termina za ostale građane.

Kako će se odvijati cijepljenje

1. Zdravstveni radnici te korisnici i zaposlenici domova za starije - ukupno oko 100.000 osoba - cijepit će se u ustanovama kako bi najranjiviji bili prvi
zaštićeni

2. Sljedeći će na redu biti stariji od 60 koji žive u svojim kućama te sve rizične skupine bez obzira na dob - među njima će biti pretili te oni s visokim tlakom i dijabetesom

3. Građani će se cijepiti u lokalnim domovima zdravlja. Morat će se najaviti svojim obiteljskim liječnicima te će se cijepljenje odvijati prema utvrđenom redu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 05:36