Hrvatska bi kroz dvije godine, ako se sve bude kretalo prema planu, trebala dobiti svoju prvu geotermalnu elektranu. Iz ovog jedinstvenog projekta u Hrvatskoj, ali i regiji stoji zagrebačka tvrtka GEOen braće Jurilj, Željka i Dragana, piše tportal.
Naime, nakon što su Ina i HEP odustali od projekta geotermalne elektrane na Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara, isti su preuzeli braća Jurilj koji su na njemu sudjelovali od samog početka, 2006.godine, kao predstavnici izraelsko-američke tvrtke Ormat Systems, inače poznatog svjetskog proizvođača opreme za geotermalna energetska postrojenja.
Projekt su zajednički mislili pokrenuti Ina, HEP i grad Bjelovar, no izradom studije isplativosti te dolaskom recesije, od gradnje se odustalo, a jedini zainteresirani su ostali braća Jurilj.
Prema procjenama HEP-a, u prvoj je fazi trebalo uložiti 500 milijuna kuna, a u drugoj još dodatnu milijardu. Plan je bio vruću vodu koristiti višekratno. Poslije izlaska iz elektrane vruća bi se voda, čija je temperatura više od 175 'Celzijevaca', a protok 83 litre u sekundi, iskorištavala u industrijskoj sušionici voća i povrća, za grijanje staklenika, ribogojilište te na kraju u toplicama.
Iako je u planu bila i toplana za Bjelovarčane od nje se također odustalo zbog neisplativosti.
- Prerano je za govoriti o završnoj cijeni projekta. Prema našim procjenama samo za energetski dio trebalo bi uložiti oko 80 milijuna kuna - objašnjava Željko Jurilj te dodaje kako su već na izradu projekta kod tvrtke Enerkon iz Zagreba i kupnju zemljišta potrošili 3,9 milijuna kuna.
Braća Jurilj, koje se u prošlosti često povezivalo s krim-miljeom dok je Dragan bio poslovni partner kontroverznog generala Vladimira Zagorca, su za potrebe elektrane otkupili četiri i pol tisuće metara kvadratnih poljoprivrednog zemljišta, od čega je dvije i pol tisuće kvadrata predviđeno za energetsko postrojenje.
Ina im je nakon povlačenja iz projekta na korištenje ostavila bušotine na tom području, a nakon dobivanja dozvole za eksploataciju polja, prethodnicu rudarske koncesije, mladi će poduzetnici odlučiti kako će Ini vratiti njezina sredstva.
- Planiramo Inu isplatiti kroz koncesijsku cijenu. Vrijednost samih bušotina je oko 96,6 milijuna kuna, što znači da su skuplje od same elektrane. Osim toga, trebat će uložiti još 27 milijuna kuna da bi se bušotine mogle koristiti, a za to ćemo angažirati Inine stručnjake. Bez poticaja od države kroz povlaštenu cijenu struje, čitav biznis ne bi bio isplativ - priča je Jurilj.
Otkupna cijena struje iz geotermalnih izvora trenutačno je 1,37 kn/kWh što je za 83 lipe skuplje od 'obične' struje. Unatoč činjenici da se ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije potpisuje se na 12 godina, nakon čega je proizvođač prepušten sam sebi, Jurilj se nada da će i nakon toga dobivati barem 60-70 lipa od države kao razvojni bonus.
Braća Jurilj žele sakupiti svu projektnu dokumentaciju, potpisati ugovor o otkupu struje kao garanciju te tako pripremljen projekt ponuditi investitorima poput Omart Systemsa. Interes su pokazali i Erste banka te Europska banka za obnovu i razvitak.
- Imamo projekt koji se bazira na hrvatskom resursu i želimo to eksploatirati. Ne tražimo potrošački kredit, već proizvođački kredit koji bi vraćali kroz proizvodnju i rad. Možda je to jedan novi pristup za ovu zemlju - zaključuje Jurilj inače nedavno imenovan za voditelja Grupe za geotermalnu energiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Projekt se trenutno nalazi u fazi ishođenja građevinske dozvole koja bi se u rukama braća Jurilj trebala naći krajem godine. Prva hrvatska geotermalna elektrana snage pet megavata s radom bi trebala započeti za dvije godine.