U ZAGREBU

Donesena prva presuda u slučaju franak u skladu s odlukom Vrhovnog suda

Potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene su zatezne kamate, dok sve troškove postupka snosi tužena banka

Ilustracija

 Dragan Matić/Cropix
Potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene su zatezne kamate, dok sve troškove postupka snosi tužena banka

Općinski građanski sud u Zagrebu donio je prvu presudu u skladu s nedavno objavljenom odlukom Vrhovnog suda u slučaju franak kojom su potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene zatezne kamate, dok sve troškove postupka snosi tužena banka, izvijestila je Udruga Franak.

Kako je izvijestila udruga, sutkinja Ela Mišura Stopfer dosudila je potrošačici s konvertiranim kreditom samo zatezne kamate u iznosu od 3459 eura koje su dospjele do dana konverzije te je uz to dosudila i daljnje zatezne kamate na taj uglavničeni iznos od dana podizanja konkretne tužbe pa do dana isplate, što je u skladu s odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda.

Uz to, sutkinja je dosudila i puni iznos troška koji tužiteljici mora platiti tužena Zagrebačka banka u iznosu od 3025 eura.

Udruga ističe da je tužiteljicu zastupao odvjetnik Krešimir Tušilović, čiji je pravilno postavljeni tužbeni zahtjev omogućio da tužiteljica dobije pravo na naplatu punog iznosa sudskih troškova.

Što je presudom prihvaćeno, a što nije

Prema navodima udruge, odvjetnik je u tužbi tvrdio da su ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF, što je presudom prihvaćeno, a zatražena je isplata svih preplaćenih iznosa kamata i tečaja uz pripadajuće zatezne kamate, što presudom nije prihvaćeno.

Pored toga, podredno, kao eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, zatražena je isplata zateznih kamata dospjelih na preplaćene iznose do dana konverzije uz naplatu zateznih kamata na tako uglavničeni iznos zateznih kamata od dana podizanja tužbe, što je presudom prihvaćeno.

Udruga precizira kako je sutkinja dosudila puni trošak u skladu s ujednačenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda kojim je utvrđeno da tužitelj koji dobije eventualno kumulirani tužbeni zahtjev ima pravo na naplatu sudskih troškova nastalih da bi se tužba usvojila.

U udruzi naglašavaju da čak i kada ne bi bilo prihvaćeno da se radi o eventualno kumuliranom zahtjevu, sud bi morao dosuditi pravo na puni trošak tužitelju i zbog odluke Suda EU kojom je taj sud nedvojbeno utvrdio da potrošač kojemu sud prizna utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba ne smije snositi nikakve postupovne troškove bez obzira na visinu prihvaćenog zahtjeva za obeštećenje.

Udruga: Tužiteljica ima pravo zahtijevati puno obeštećenje

Udruga pojašnjava kako se radilo o kreditu u iznosu od 78.000 švicarskih franaka odnosno 47.000 eura te da bi puno obeštećenje zajedno sa zateznim kamatama iznosilo oko 20.000 eura. No uslijed priznavanja samo zakonskih zateznih kamata tužiteljica će na kraju ukupno dobiti oko 4500 eura zajedno sa zateznim kamatama te pravo na sudske troškove oko 3000 eura.

Napominju i da tužiteljica ovom tužbom i presudom ima i dalje pravo zahtijevati na nadležnom županijskom sudu i Vrhovnom sudu puno obeštećenje, a nakon toga otvara joj se mogućnost za ustavnu tužbu.

Dodaju i da je tužiteljica, zasad nepravomoćno, dobila oko 20 posto od ukupnog obeštećenja te da će dobiti ostatak ako Ustavni sud ukine odluku Vrhovnog suda te sve druge odluke na temelju takve odluke proširenog vijeća.

Udruga poziva odvjetnike koji to nisu učinili da urede tužbene zahtjeve na način kako je to u konkretnoj tužbi učinio odvjetnik Tušilović te da time omoguće tužiteljima usvajanje punoga sudskog troška uz mogućnost nastavka sudske bitke na višim sudovima i Ustavnom sudu.

‘‘Izvjesno je i vjerujemo da će Ustavni sud ukinuti sve arbitrarne i diskriminacijske odluke kojima se umjesto punog obeštećenja dosuđuju samo zatezne kamate potrošačima s konvertiranim kreditima. Takve odluke ne mogu opstati niti na temelju hrvatskog prava, niti na temelju prava EU, niti na temelju Ustava, niti na temelju Konvencije za ljudska prava‘‘, priopćila je Udruga Franak.

Vrhovni sud objavio je 18. lipnja da je strankama otpremio pravomoćno odluku i rješenje u predmetu kolokvijalno nazvanom konvertirani CHF krediti, prema kojoj korisnici kredita u švicarskim francima, a koji su prihvatili konverziju kredita u euro, nemaju pravo tražiti povrat preplaćenih iznosa.

Kako je pojasnio najviši sud, korisnici kredita nemaju pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi, ali im se priznaje pravo na zatezne kamate na te preplaćene iznose do dana konverzije i to za razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. lipanj 2026 11:16