Josip Buljević je nakon vođenja Sigurnosno-obavještajne agencije, konzulata u Los Angelesu i jednogodišnjeg mandata kao savjetnik predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost došao na mjesto ministra obrane. Tvrdi da Ministarstvo obrane neće biti ministarstvo vojske ili ministarstvo nabave, nego kreator obrambene politike Republike Hrvatske. Sviđa mu se izjava da Oružane snage trebaju imati “više mišića, a manje sala” te da u MORH-u i vojsci treba biti više planiranja, a manje improviziranja. Prema njegovim riječima, prioritet u daljnjoj izgradnji Oružanih snaga bit će potpuni otklon od doktrine vojne tehnike porijeklom iz bivših propalih režima. Ovo je njegov prvi intervju nakon preuzimanja Ministarstva obrane.
Posljednjih dana u javnosti se naveliko spekulira s ponovnim povratkom Ministarstva branitelja pod okrilje Ministarstva obrane. Koji je vaš stav o tome?
- Prema mojim informacijama, nisu vođeni nikakvi ozbiljniji razgovori o toj ideji. Mislim da je opstanak Ministarstva branitelja veoma važan za Republiku Hrvatsku, u prvom redu zbog brige za važnu i najzaslužniju populaciju za Republiku Hrvatsku kakvu danas imamo. S druge strane, Ministarstvo branitelja kreira i provodi ukupnu politiku postavljanja hrvatske države prema Domovinskom ratu i svemu onome što on znači. Mislim da je ta tema još uvijek aktualna i važna za društvo da bi se razmišljalo smanjenju institucionalnog okvira koji bi se bavio tim pitanjem. Ovi razlozi koje sam naveo vodili su i predsjednika Tuđmana 1998. da pokrene proces razdvajanja Ministarstva obrane i Ministarstva branitelja. MORH je zadužen za sasvim drugi tip pitanja i kreiranja politika. On se bavi sigurnošću Republike Hrvatske i mora biti komplementaran institucijama savezničkih zemalja.
Kakvo ste financijsko stanje zatekli u Ministarstvu obrane nakon preuzimanja dužnosti? U tijeku je izrada proračuna za ovu godinu, hoće li biti rezanja vojnog proračuna?
- U ovom trenutku stručne službe MORH-a intenzivno rade na proračunu za 2016. u kojem ćemo nastojati imati dovoljno sredstava za projekte modernizacije i opremanja, sukladno dinamici koju nam financije budu omogućile. Morat ćemo funkcionirati u zadanim okvirima proračuna, a ako znamo da tijekom prošle godine proračun nije realiziran u cijelosti, siguran sam da tu neće biti problema.
Koji je vaš plan rada u Ministarstvu obrane? Koji su vaši prioriteti u Ministarstvu i Oružanim snagama?
- Kad gledamo sigurnosno okružje, trenutačni prioriteti mogu se podijeliti u dva dijela: globalne i regionalne. U globalnom dijelu primarna je potpuna integracija u NATO i EU. Važan je razvoj adekvatnih obrambenih sposobnosti Saveza, podizanje otpornosti države članica te potreba rješavanja svih ovisnosti o opremi istočnog porijekla. Drugi je dio da u našem susjedstvu doprinosimo jačanju stabilnosti jugoistočne Europe osnaživanjem euroatlantske perspektive zemalja aspirantica za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Hrvatska tu može, prije svega, pomoći u izgradnji i razvoju institucionalnih kapaciteta država jugoistočne Europe kako bi se i one što bolje nosile sa sigurnosnim izazovima. Što se tiče Oružanih snaga, one se moraju dalje kontinuirano, planski i ravnomjerno razvijati, i to ne samo u projektima modernizacije i opremanja, već je vrlo važno nastaviti ulagati u ljude, znanje i sustav školovanja jer su ljudi najvažniji potencijal svakog sustava. I u idućem razdoblju Oružane snage nastavit će razvijati sposobnosti za obranu i samostalno i u sklopu NATO-a. Sudjelovat će u mirovnim misijama i operacijama u sklopu NATO-a i EU, a neizostavna je, naravno, i pomoć civilnim institucijama.
Prvi službeni razgovor imali ste s veleposlanicom SAD-a. Naglašena je daljnja pomoć SAD-a u modernizaciji Oružanih snaga. Na što se to odnosi?
- Sjedinjene Američke Države glavni su saveznik Hrvatske na području obrane i sigurnosti te strateški partner Oružanih snaga. Dosad je SAD opremio Hrvatsku vojsku s gotovo 400 raznih tipova vozila i druge opreme, zajednički sudjelujemo u brojnim aktivnostima i obuci, a više od tisuću hrvatskih časnika završilo je obuku u SAD-u. Uz školovanje, tu su i velike zajedničke vojne vježbe kojima se suradnja nastavlja i u budućnosti. Što se tiče daljnje pomoći u modernizaciji, s tim ne bih žurio jer se prije svega moraju napraviti detaljni planovi i analize Glavnog stožera. Sukladno tim potrebama ići ćemo na ciljano opremanje. Suradnja i pomoć naših saveznika itekako su značajni jer je dosad SAD raznim programima već uložio više od 500 milijuna dolara i tako značajno pomogao u opremanju i modernizaciji Oružanih snaga.
Hoće li Hrvatska zadržati sposobnost borbenog zrakoplovstva, odnosno donijeti odluku o nabavi borbenog zrakoplova koji bi trebao zamijeniti postojeći MiG-21?
- Dugoročnim planom obrane bilo je predviđeno da se do kraja ove godine donese odluka o načinu čuvanja našeg zračnog prostora. Ta odluka nije nimalo jednostavna jer implicira velika financijska sredstva. Ona mora biti studiozna, racionalna i definitivno će uključivati širu raspravu o mogućnostima i modalitetima razvoja sposobnosti borbenog zrakoplovstva. To će, naravno, zahtijevati potpuni konsenzus svih stručnih i političkih čimbenika.
Koji su prioritetni zadaci u modernizaciji Oružanih snaga?
- Proces modernizacije zahtijeva vrijeme, kako za planiranje potreba tako i za nabavu novih sustava i sredstava. Struka je izrazila potrebe i one su definirane u strateškom dokumentu, Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH. No, za jasno iskazane potrebe i već pokrenute projekte potreban je novac. Prioriteti su poznati, za njihovu realizaciju potreban je kontinuitet, kako u planiranju tako i u financiranju. O tome ovisi i brzina ostvarivanja naših planova.
Uskoro bi na čelo Oružanih snaga trebao doći novi načelnik Glavnog stožera. Koja su vaša očekivanja od njega?
- Vjerujem da će novi načelnik, general Šundov, svojim znanjem i iskustvom donijeti i novi zamah u radu i djelovanju Oružanih snaga. Očekujem da ćemo zajedničkim radom ostvariti postavljene ciljeve, nastaviti s unapređenjem i razvojem obrambenog sustava. Ukratko, radujem se budućoj suradnji. Želio bih zahvaliti i dosadašnjem načelniku Glavnog stožera, generalu zbora Dragi Lovriću, na svemu što je učinio za Oružane snage i Republiku Hrvatsku.
Može li se u doglednoj budućnosti očekivati sudjelovanje Hrvatske u nekoj mirovnoj misiji u inozemstvu?
- Hrvatska je odgovorna članica međunarodne zajednice, članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije. Znat ćemo procijeniti ugroze, ali i prepoznati nacionalne interese u doprinosu izgradnji globalne stabilnosti i sigurnosti. To će nas i dalje voditi u eventualnim odlukama o sudjelovanju u operacijama i misijama potpore miru. Dosadašnjim angažmanom Hrvatska se dokazala kao vjerodostojan partner i saveznik. Ponosan sam što na svakom koraku čujem samo riječi pohvale za naše pripadnike koji sudjeluju u tim zahtjevnim zadaćama. I ubuduće ćemo, sukladno vlastitim interesima, sudjelovati u takvim naporima jer doprinosom globalnoj sigurnosti činimo i Hrvatsku sigurnijom.
Modernizacija vojne tehnike: Prioritet su nam Kiowa helikopteri
Jedan od velikih projekata opremanja u suradnji sa SAD-om je projekt nabave helikoptera Kiowa? Također se najavljuje nabava višecijevnih bacača MLS i balističkih raketa. Kako komentirate žestoke napade čelnika susjedne Srbije zbog najave nabave tih raketa?
- Projekt helikoptera za nas je prioritet i ovih će dana biti predstavljen saborskom Odboru za obranu. Nakon toga taj projekt počinje. Vlada SAD-a ponudila je određen broj helikoptera OH-58D, a naš stručni sud napravio je pregled, prikupio sve podatke i sad ćemo ih predstaviti Hrvatskom saboru. Vjerujem da ćemo i u ovom projektu imati konsenzus vladajućih i oporbe. Riječ je o projektu koji će financijski, donacijom, poduprijeti američka strana. Zbog toga sam uvjeren u uspjeh tog projekta, ali i značajnu korist za naše Oružane snage.
Što se tiče sustava MLS, ne bih o toj ideji preko medija, a još manje preko susjeda. Tek kad Glavni stožer napravi detaljne analize i studije, ići će se s prijedlozima, a potom s potencijalnim odlukama. Važno je naglasiti da Hrvatska ima pravo na vlastitu obranu, planiranje i razvoj, kao i sve druge zemlje, i nikakva galama neće nas omesti u donošenju odluka za sigurnost naših građana.