U
Ž
I
V
O
Tko će formirati parlamentarnu većinu nakon izbora i koji scenariji su mogući, razgovarali smo u izbornoj noći s profesorima Goranom Čularom s Fakulteta političkih znanosti i Ivanom Rimcem s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Profesor politologije Goran Čular je istaknuo da su rezultati dosta slični onima sa zadnjih parlamentarnih izbora u srpnju 2020. HDZ je osvojio nekoliko mandata manje nego prije četiri godini Domovinski pokret također, Možemo nekoliko mandata više. Druga Čularova opaska je da veliki skok izlaznost i- a ona je čak 16 posto veća nego četiri godine ranije - nije donijela očekivanu promjenu u ishodu izbora. "Mobilizacija je, ističe, bila na lijevom spektru, ali je očito da se značajna mobilizacija birača dogodila i na desnom spektru.
"Što se tiče sastavljanja parlamentarne većine", kazao nam je Čular, "prilično je značajan prvi govor Ivana Penave koji nije isključio razgovore s HDZ-om. Dakle, moguće je da će HDZ otpočeti pregovore s Domovinskim pokretom i nacionalnim manjinama. Hoće li DP u tome imati uvjetovanja na koja HDZ neće moći pristati, u ovom trenutku ne možemo znati. Međutim rezultati su takvi da HDZ samo s nacionalnim manjinama bez neke treće stranke nema šansu sastaviti vladu. HDZ može ići i na neko cijepanje Domovinskog pokreta ali to je možda korak za neku drugu fazu, ako pregovori ne uspiju odmah", ističe Čular i dodaje: "Ako rezultati u konačnici budu ovakvi kao sada, onda je desnica pobijedila, iako u HDZ-u to nije svima drago. Sad je jedino pitanje koliko će Domovinski pokret tu pobjedu iskoristiti da unutar HDZ ojača desnu struju koja je nakon zadnjih unutarstranačkih izbora bila oslabljena".
Reakcija Kolakušića
Na pitanje ima li Plenković mogućnost formirati većinu mimo Domovinskog pokreta, Čular odgovara kako sumnja da HDZ može formirati većinu bez njih. "Možda kroz pregovore može ići na dio Domovinskog pokreta. Vidjeli smo u izbornoj noći da je Kolakušić reagirao različito od Penave, ali Kolakušićev glavni fokus nije Sabor, već su izbori za EP i ako dobije ono što ga zanima vjerojatno neće stvarati problem. I profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac također ističe kako je najvjerojatniji partner HDZ-a kao relativnog pobjednika ovih izbora Domovinski pokret, ukoliko je se stranka u stanju odmaknuti od ideoloških parola korištenih u kampanji i prijeći na pragmatičnu stranu. "DP je", podsjeća Rimac, "imao parole koje isključuju koaliciju s HDZ-om. Međutim, vrlo brzo će se naći u iskušenju da napuste parole jer ozbiljan stranački program nemaju i u pregovorima s HDZ-om definirati svoju korist od sudjelovanja u vlasti".
Ušutkavanje novcem
S Domovinskom pokretom HDZ se približava na korak do pune većine i nedostaju mu jedan ili dva glasa do onakve većine kakvu je imao do sada. Jedina sumnja koja u ovom scenariju postoji jest može li DP ostati jedinstven u odluci da sudjeluje u koaliciji s HDZ-om i bi li u slučaju te koalicije došlo do osipanja te stranke.
Na pitane smatrali da će Plenković tih nekoliko glasova potražiti među manjinskim zastupnicima bez SDSS-a za kojeg Domovinski pokret uporno ističe da mu je neprihvatljiv, Rimac odgovara da HDZ već ima jednog zastupnika manjina koji je već odranije bio poznat po pohvalama Plenkoviću.
"Postoji izazov kako pridobiti DP kao koalicijskog partnera da prihvati SDSS. Mislim da je HDZ sposoban izgrditi Most koji bi spojio DP i SDSS novcem kojim bi premosti taj jaz. Ne mislim pri tom da će HDZ novcem kupovati SDSS već da će beneficijama koje bi Domovinski pokret dobio u koaliciji s HDZ-om na neki način ušutkao uvjete koje je DP postavljao.
Uz to prethodno iskustvo nas uči da su u HDZ sposobni pronaći pojedince koji su slabe karike i koji su sposobni prijeći u većinu HDZ-a", kazao je Rimac.
Na pitanje je li moguć scenario prema kojem bi se oko SDP-a formirala većina, politolog Goran Čular odgovara da je takav scenarij moguć samo ako bi se na istoj strani s lijevim strankama SDP-om Možemo! našli i Domovinski pokret, Most i zastupnici manjina. Samo u takvom širokom savezu takav rasplet bi bio moguć, ističe Čular i dodaje: "Bit će jako napeto u smislu prikupljanja potpisa koje smo uveli kao standard i pretpostavljam da će proteći dosta vremena dok netko predsjedniku Republike ne donese 76 potpisa, naravno pod uvjetom da se Domovinski pokret i HDZ brzo ne dogovore oko većine".
Profesor Ivan Rimac je prilično skeptičan oko mogućnosti da se većina okupi oko SDP-a. Iako je matematički moguć, taj scenario je, tvrdi, prilično nevjerojatan jer je sad već prilično kasno pomiriti suprotnosti koalicije koje bi činile tu većinu. "Neuspjeh tog scenarija ima i drugu posljedicu -ako to lijevo liberalni blok ne uspije formirati većinu, iznevjerio svoje birače i to prijeti daljnjom erozijom povjerenja u te stranke.
Obećanja ljevice
Ako nisu kadra osigurati većinu onda su sva obećanja koja su dali biračima lažna i iznevjerena. To je prije svega propust Milanovića i SDP-a koji su inicirali takvo obećanje biračima, a nisu poradili ni na kavom programu kojeg bi takozvana Vlada nacionalnog spada provela, nisu definirali one nužne reforme koje će ta vlada ostvariti kroz određeno razdoblje. Umjesto toga vodio je jalovu kampanju prepucavanja s HDZ-om".
Je li ulijetanje Milanovića u kampanju SDP-u i lijevim strankama nešto donijelo? Profesor Čular odgovara da nije puno jer je SDP na ovim izborima osvojio podjednak broj mandata kao i Bernardić 2020. "Međutim, s druge strane vrlo je vjerojatno da Milanovićevom utjecaju treba pripisati dio ove izlaznosti na izbore, iako ta izlaznost nije naročito pogodovala ljevici već je mobilizirala i svojevrsni otpor birača na desnici, ističe Čular.