Vlada je u srijedu donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora koji će se održati 16. svibnja, kada će se birati župani, gradonačelnici, načelnici i predstavnička tijela lokalnih vlasti. U onim sredinama gdje načelnici, gradonačelnici i župani neće biti izabrani u prvome krugu (za to trebaju imati natpolovičnu većinu glasova) između dva kandidata s najviše glasova, predstavnik lokalne izvšne vlasti izabrat će se za dva tjedna, 30. svibnja.
Izbori će se održati u 576 jedinica, koliko je u Hrvatskoj općina, gradova i županija. Osim što se i ovi izbori održavaju u vrijeme pandemije koronavirusa, dodatno su zahtjevni i zbog razornog potresa koji je pogodio Baniju te razrušio objekte u kojima su se inače održavali izbori. Čak je 25 takvih izbornih mjesta, a zamijenit će ih šatori koji će se podići na dan izbora.
Organizacija lokalnih izbora zahtjevnija je nego organizacija parlamentarnih, pa tako treba pripremiti glasačke listiće za općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, potom za izbor načelnika, gradonačelnika i župana - ukupno 1152 vrste listića. Tu su još listići za izbor zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika iz redova nacionalnih manjina, njih 70-ak, i iz redova hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina, kakvih je desetak.
Prema zakonu, lokalni se izbori moraju održati treću nedjelju u svibnju, a Vlada ih raspisuje najranije 60, a najkasnije 30 dana prije održavanja. Datum raspisivanja je važan jer od njega počinju teći izborne radnje.
Oštriji kriteriji
Tako od raspisivanja izbora počinje teći rok od dva tjedna do kada se moraju predati kandidacijske liste te prikupiti potpisi za njih. Nakon predaje lista Državnom izbornom povjerenstvu i proteka roka od 48 sati u kojem se moraju objaviti pravovaljane liste, počinje službena predizborna kampanja.
Posljednjim izmjenama Zakona o lokalnim izborima od 9. travnja ove godine dodatno su pooštreni kriteriji za kandidiranje, pa se tako ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu od šest mjeseci zatvora ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.
Izmjenama istog zakona iz prosinca prošle godine smanjio se broj zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika te broj zastupnika, odnosno vijećnika u predstavničkim tijelima. Broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjio se za njih 618, a broj predstavnika u zastupničkim tijelima manji je za deset posto.
U Zagrebu, tako, Skupština nakon ovih izbora više neće imati 51 zastupnika, nego njih 47. Kada je mijenjala zakon da bi smanjila broj predstavnika lokalnih vlasti, Vlada je tvrdila da će to na godišnjoj razini donijeti uštedu od 100 milijuna kuna.
Broj članova lokalnih vijeća i skupština ovisi o broju stanovnika jedinice. Najmanje sedam birat će jedinice do 1000 stanovnika, a najviše 47 one s više od 300.000 stanovnika. I broj zamjenika se također veže uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
Bez zamjenika
Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250.000 stanovnika. U tu kategoriju pripadaju Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.
Jednog zamjenika imat će gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije. U toj su kategoriji Zaprešić, Sveta Nedelja, Križevci, Kutina, Petrinja, Popovača, Đakovo, Sinj i Solin.
Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10.000 stanovnika nemaju zamjenike. Političke stranke koje izlaze na izbore ne trebaju prikupljati potpise za svoje liste, ali moraju za kandidaturu župana, gradonačelnika i načelnika. Broj potpisa kreće se u rasponu od 35 za općine u kojima je do 350 stanovnika do 5000 potpisa u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo već je donio upute za mjere kojih se treba pridržavati prilikom prikupljanja potpisa kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusa. Objavljene su na stranicama DIP-a, a svode se na to da se kod štandova gdje će se prikupljati potpisi mora držati razmak od dva metra, moraju se nositi maske, na svim mjestima moraju biti dezinfekcijska sredstva i štandovi se moraju često dezinficirati. Preporuka je, dakako, da se potpisi prikupljaju na otvorenom.
U travnju prošle godine također se mijenjao zakon, a tada je u njega ugrađena mogućnost odgode prijevremenih izbora zbog izvanrednih okolnosti (pandemija). O intervenciji u zakon koja bi omogućila odgodu redovnih izbora nije bilo ni govora.
Na stranicama DIP-a uz informacije vezane za izbore stoji i obaveza jednake zastupljenosti spolova na kandidacijskim listama. Navode se i primjeri da, ako se bira sedam predstavnika u vijeće, na listi najmanje tri moraju biti jednog spola, ako ih se bira devet, onda četiri...
Ističe se da su prema Zakonu o ravnopravnosti spolova propisane prekršajne kazne za stranke i birače koji prilikom predlaganja lista ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova. Kazne su u iznosu od 40.000 kuna za predlagatelje za članove gradskih vijeća i županijskih skupština te 20.000 kuna za predlagatelje na izborima za članove općinskih vijeća.
U odnosu na izbore za zastupnike u Saboru i predsjednika Republike, kod izbora predstavnika lokalnih vlasti biračko se pravo može ostvariti samo u izbornoj jedinici u kojoj birač ima prebivalište. Isto vrijedi i za državljane drugih zemalja članica EU, kao i za izbor predstavnika nacionalnih manjina.