Jedno od većih iznenađenja vezanih za prijedlog državnog proračuna 2017. jest i povećanje prihoda i rashoda od pomoći EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi, u odnosu na Smjernice državnog proračuna predstavljene deset dana ranije.
Prema riječima Zdravka Marića, ministra financija, ti su prihodi i rashodi, koji su neutralni za deficit budžeta, povećani za dvije milijarde kuna, a shodno tome i ukupni prihodi i rashodi državnog proračuna. Međutim, prvi problem s tom interpretacijom jest to što su, prema službenim podacima, sredstva od pomoći EU (i vlastitih prihoda subjekata državnog proračuna) porasla sa 9,7 milijardi kuna na 11,2 milijardi kuna, dakle za 1,5 milijardi kuna, dok su prihodi porasli za gotovo 1,9 milijardi kuna, a rashodi za nešto manje od dvije milijarde kuna. Dakle, u toj računici nedostaje gotovo 400 milijuna kuna na prihodovnoj strani i skoro 500 milijuna kuna na rashodovnoj strani, pa je pitanje gdje je “nestao” taj novac.
Deset dana
Odgovor za prihodovni dio može se naći u prihodima od imovine, jer se u Smjernicama navodila cifra od 2,3 milijarde kuna, a u budžetskom prijedlogu 2,7 milijardi kuna. U ponedjeljak nam je u Ministarstvu potvrđeno da je tih “novih” 384 milijuna kuna ta razlika od 1,5 do gotovo 1,9 milijardu kuna većih prihoda. No, i dalje je nejasno ulazi li tih novih 380 milijuna kuna prihoda od imovine u sredstva koja služe za financiranje deficita ili utječu izravno na visinu deficita, što je iznimno bitno, jer se radi o iznosu koji seže do jedan posto bruto domaćeg proizvoda. S tim da je 500 milijuna kuna nepoznatog rasta na rashodima i dalje nepoznanica.
Nismo mnogo bolje prošli tražeći pojašnjenje iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova o tome kako to da su u deset dana planirana sredstva koja namjeravamo povući iz EU porasla za gotovo dvije milijarde kuna. - Predviđena sredstva iz fondova EU za 2017. godinu iznose oko 10,8 milijardi kuna. S obzirom na najavljene izmjene zakonske regulative i očekivana dodatna pojednostavljenja procedura, očekuje se ubrzanje korištenja sredstava EU i veći broj projekata u 2017. - odgovorili su iz tog ministarstva na naše pitanje, iz čega proizlazi da su u Vladi i resornom ministarstvu tijekom deset dana promislili i shvatili da su podcijenili vlastite snage i da mogu, eto, povećati cifru za 20-ak posto.
Naravno, ovaj nemušti odgovor nam nije, očekivano, dao neki precizniji odgovor, ali su se u Ministarstvu zbilja potrudili i pružili nam barem donekle određenije projekcije povlačenja sredstava iz EU u 2017., ali i brojke o fondovima EU za 2016. te za period od 2007. do 2013. iz pretpristupnih fondova EU. Tako se, prema podacima Ministarstva, u 2017. godini planira realizirati oko 13 milijardi kuna na projekte EU, od čega je iz fondova EU predviđeno oko 10,8 milijardi kuna, a ostatak predstavlja nacionalnu komponentu. Ta sredstva se odnose na projekte iz područja prometa, znanosti, informacijsko-komunikacijske tehnologije, poljoprivrede, energetske obnove, kulturne baštine, zdravstva (ulaganja u bolnice i domove zdravlja), obrazovanja, zapošljavanja, socijalnog uključivanja i drugih.
Nacionalni fond
U Ministarstvu europskih fondova bili su toliko ljubazni da nam daju odgovore na pitanje o tome koliko je u ovoj godini uplaćeno sredstava iz EU u Nacionalni fond, koliko je zbilja realizirano sredstava iz fondova EU te koliko je u ovoj godini ugovoreno projekata vezanih za EU. - Još uvijek nisu poznati konačni iznosi, ali prema posljednjim podacima dosad je u 2016. Hrvatska iz proračuna EU primila oko šest milijardi kuna, a isplaćeno je ukupno oko devet milijardi kuna za projekte EU koji su se provodili ili se još uvijek provode na području Hrvatske. Većina tih sredstava usmjerena je na projekte iz područja poljoprivrede, prometa i zaštite okoliša, zatim na razvoj poduzetništva, ulaganja u obnovu studentskih domova, projekte znanstvenih institucija, projekte kulturne baštine i mnoge druge - podaci su koje smo dobili iz Ministarstva. Budući da ćemo ove godine u proračun EU uplatiti oko 3,3 milijarde kuna, a na račun Nacionalnog fonda sjelo je oko šest milijardi kuna, to znači da ćemo ove godine biti neto dobitnici za oko 2,5 milijardi kuna.
Taj je omjer još veći u našu korist kada se radi o usporedbi članarine koju plaćamo EU i realiziranih projekata “na terenu”, jer smo tu u plusu oko 6,5 milijardi kuna, odnosno dva posto BDP-a, što je doista lijepa cifra. Nažalost, od Ministarstva nismo uspjeli dobiti podatak koliko je u ovoj godini ugovoreno novih projekata, a to je iznimno bitan podatak kako bismo dobili uvid u to nastavlja li se razvoj novih projekata istim ili jačim tempom od prošlogodišnjeg. Naime, o ugovorenim projektima u ovoj godini ovisi iskorištenost fondova EU u 2017. i sljedećim godinama, a zasad smo ostali prikraćeni za tu informaciju. Nadajmo se, međutim, da je zbilja riječ o administrativnim “kašnjenjima” u procesiranju podataka.
'Proračun ne nudi ideje za rješavanje ključnih problema'
- Velika je šteta što prvi mandat i prvi proračun, oživljavanje gospodarske aktivnosti, pa čak i svojevrsni porast optimizma u državi nisu iskorišteni za početak agresivnije fiskalne konsolidacije - komentirala je jučer Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, prijedlog državnog proračuna i financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2017., s projekcijama za 2018. i 2019. Vlada je 8. prosinca usvojila i u Sabor proslijedila te prijedloge, a te dokumente, ističe K. Ott, svakako treba podržati zbog samih rokova.
Ott je, pak, pohvalila smanjenje deficita konsolidirane opće države s 1,6% iduće godine na 0,8% BDP-a 2019., ali je upozorila da je propuštena prilika za smanjenje državne potrošnje i veće smanjenje deficita.
- Ovaj prijedlog proračuna, nažalost, ne nudi ideje kako riješiti ključne probleme poput zdravstva, koje ima 2,75 milijardi kuna nepodmirenih obveza. U državi s izrazito visokim javnim dugom nema analize njegova kretanja, pa se čak ni sam njegov iznos baš ni jednom ne spominje. Nadalje, u vrlo turbulentnim globalnim i domaćim prilikama nema analize osjetljivosti proračuna na alternativne makroekonomske scenarije - istaknula je Ott.
Na prihodovnoj strani državnog proračuna predložena je porezna reforma, a “sveobuhvatne i odlučne reformske mjere” iz rashodne strane proračuna teško je iščitati, dok će se ukupni rashodi u sve tri godine povećavati. No, zabrinjava što se najviši doprinos rastu očekuje od veće potrošnje kućanstava i bruto investicija u fiksni kapital.
- Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je u kojoj će se mjeri poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju - upozorava K. Ott.
Dodatni problem je nagli porast prihoda i rashoda za gotovo 2 mlrd. kuna u samo par dana od smjernica do prijedloga proračuna. Naime, ukupni prihodi porasli su 2%, prihodi od prodaje nefinancijske imovine za čak 36%, a ukupni rashodi za 2%.
- Je li razlog tako velikim promjenama u samo par dana neadekvatno planiranje smjernica ili snažni politički pritisci raznih korisnika - pita se K. Ott. (Dean Žugčić)
Ugovoreno 90 posto dodijeljenog novca
Dobili smo i zadnje brojke realizacije pretpristupnih sredstava EU iz perioda 2007. - 2013., kojim je u ovoj godini istekla mogućnost ugovaranja projekata. “Iz pretpristupnog programa IPA za komponente I, II i V, te iz Prijelaznog instrumenta na raspolaganju je 420,33 milijuna eura. Do 30. studenoga 2016. ugovoren je 381 milijun eura, što je 90,55 posto dodijeljenih sredstava. Za dva programa ugovaranje još traje (za Prijelazni instrument do 13. prosinca 2016. i za IPA komponentu i za 2013. godinu do 14. siječnja 2017.). Do 30. studenoga 2016. plaćeno je 303 milijuna eura, što je 84,31 posto ugovorenih sredstava. Plaćanje će se provoditi do kraja 2019. godine, odnosno početka 2020. godine, ovisno o programu”, odgovorili su nam iz Ministarstva. Prema tim brojkama i datumima, još postoji mogućnost da iskorištenost bude viša od 90 posto.