Proglašen je prvi osobni bankrot u Hrvatskoj, potvrdilo nam je Ministarstvo pravosuđa.
Radi se rješenju koje je krajem rujna donio jedan sud, za potrošačicu čiji je ukupni dug iznosio oko 1,4 milijuna kuna (bez kamata i drugih troškova). Postupak osobnog bankrota, odnosno stečaja potrošača, otvoren je i zaključen na prvom ročištu jer je sudac zaključio da je potrošačica nesposobna za plaćanje: od imovine nema ništa osim mirovine od 1350 kuna mjesečno, čija je jedna trećina pod ovrhom, te oročen polog za jedan kredit u iznosu od 2000 eura.
Neznatna imovina
Imovina je, po procjeni suda, neznatne vrijednosti te nije dovoljna ni za namirenje troškova postupka, zbog čega je sudski postupak stečaja potrošača zaključen već na prvom ročištu.
Potrošačici je imenovan povjerenik - licencirana osoba s drugog kraja zemlje, jer je povjerenika iznimno malo - koji će pet godina nadgledati njezino ponašanje. Stekne li u tom periodu neku imovinu, ona će biti unovčena te će njome biti podmireni dugovi. Tijekom tih pet godina dužna je sud i povjerenika obavještavati o tome je li nešto zaradila, naslijedila ili stekla.
Bude li njezino ponašanje tijekom petogodišnje provjere uzorno, otpisat će joj se ostatak duga. Povjerenik će tijekom perioda provjere dobivati nagradu u visini od 2000 do 20.000 kuna bruto godišnje, ovisno o složenosti posla.
Mogućnost žalbe
Vjerovnici koji se ne slažu s ovakvom odlukom suda imaju pravo žalbe u roku od 15 dana, no žalba ne odgađa provedbu rješenja.
Zakon o stečaju potrošača, koji je na snazi od 1. siječnja 2016. godine, prvi je put otvorio mogućnost osobnog bankrota u Hrvatskoj. U resornom Ministarstvu tada su predviđali da će osobni bankrot zatražiti 10.000 do 20.000 osoba, no u prvih deset mjeseci njegove primjene izvansudski se s vjerovnicima pokušalo nagoditi 640 potrošača. Sudski postupak osobnog stečaja pokrenulo je njih 218, a osobni stečaj realiziran je u samo jednom slučaju.
Duge pripreme
Prema Zakonu, osoba koja nije sposobna plaćati svoje dugove mora, prije pokretanja stečaja potrošača pred nadležnim sudom, pokušati s vjerovnicima sklopiti izvansudski sporazum pred savjetovalištem u nekoj od podružnica Fine. Mora dostaviti detaljan popis dugova i dužnika te prijedlog plana otplate. Takvih pokrenutih postupaka izvansudske nagodbe, prema podacima Fine, do sada je bilo 640, no nijedan nije uspio.
Već iz letimičnog pogleda u javnu bazu potrošača koji predlažu izvansudsku nagodbu jasno je zašto nijedan sporazum nije postignut: gotovo svi dužnici u planu otplate obveza predlažu da im se ukupni dugovi otpišu u iznosu od 100 posto, na što vjerovnici, naravno, ne pristaju. Traži se otpis milijunskih dugova bankama, teleoperaterima, državi (uglavnom propali obrtnici koji traže otpis dugova za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i poreze), komunalije, a nekoliko dužnika traži da im se, u paketu, otpišu i, primjerice, kazne za prebrzu vožnju ili druge prekršaje.
Ukupno je savjetovalištima Fine tih 640 potrošača prijavilo oko 308 milijuna dugova prema ukupno 2845 vjerovnika.
I potrošačica kojoj je odobren osobni bankrot prošla je tu proceduru te je tražila da joj svi vjerovnici otpišu kompletan dug, osim jednog, od kojeg je tražila oprost u visini od 94,4 posto. Pretpostavka je da ju je taj dužnik prvi ovršio te da je preostalih 5,6 posto duga već otplatila tijekom ovrhe. Prijavila je dugove prema dvije banke (oko 1,2 milijuna kuna), jednoj leasing kući, jednoj kartičarskoj kući, jednom telekomu, HZZO-u te jednoj agenciji za otkup dugova.
Tek kada izvansudska nagodba ne uspije, potrošač s potvrdom o neuspjeloj nagodbi (Fina je do sada izdala 260 takvih potvrda) može pokrenuti postupak pred sudom. Do 13. listopada ove godine, prema podacima Ministarstva pravosuđa, na hrvatskim je sudovima pokrenuto 218 takvih postupaka, od čega njih najviše - 50 - na Općinskom sudu u Zagrebu. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva za stečajem potrošača, odbačena su 24 zahtjeva, dva su odbijena, jedan je obustavljen, dok je u jednom predmetu - potrošačice iz kontinentalnog dijela zemlje - otvoren i zaključen stečajni postupak.