Jedan od prvih poslova koji će dočekati novoizabranu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović nakon polaganja predsjedničke prisege bit će davanje suglasnosti na imenovanje više hrvatskih veleposlanika koji bi najdalje do proljeća trebali otputovati na nove veleposlaničke dužnosti. Početkom ove godine istječu mandati najmanje dvanaestorici hrvatskih veleposlanika diljem svijeta. Za dio njih postupak kandidature već je daleko odmaknuo, a za dio, kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva vanjskih poslova, praktički nije ni otpočeo.
Izdvojeni slučajevi
Najmanje četvero hrvatskih diplomata imalo je razloga s posebnim zanimanjem pratiti ishod predsjedničkih izbora jer taj ishod može odrediti njihovu daljnju diplomatsku karijeru. Riječ je o četvero diplomata koji su, kako neslužbeno doznajemo iz izvora u Ministarstvu vanjskih poslova, već dobili agremane država u kojima bi u sljedeće četiri godine trebali raditi kao hrvatski veleposlanici. To su sadašnja tajnica Ministarstva vanjskih poslova Vesna Cvetković koja bi na veleposlaničkoj dužnosti u Beču trebala zamijeniti Gordana Bakotu, zatim sadašnja glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Danijela Barišić koja bi u Skoplju trebala zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Zlatka Kramarića, voditelj Ureda za odnose s EU u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvoje Marušić koji bi u Oslu trebao zamijeniti veleposlanika Marija Horvatića, te sadašnji voditelj hrvatskog ureda u Litvi Davor Vidiš koji bi u Bukureštu trebao zamijeniti veleposlanicu Andreu Gustović Ercegovac.
Kako je prošlog tjedna na Hrvatskom radiju objasnila ministrica Vesna Pusić, postupak imenovanja novih veleposlanika nije okončan jer je predsjednik Ivo Josipović smatrao nekorektnim potpisivati odluke o imenovanjima u zadnjim mjesecima predsjedničkog mandata, u jeku izborne kampanje, pa je to odgodio do dovršetka predsjedničkih izbora. Ni Vlada nije forsirala predsjednika da to učini jer je i na Markovu trgu, kao i na Pantovčaku, prevladavalo uvjerenje da će Josipović dobiti drugi mandat. Međutim, smjena na čelu države, dolazak na Pantovčak predsjednice iz oporbenog političkog tabora koja je uz to bila ministrica vanjskih poslova i diplomatkinja, mogla bi poremetiti kadrovske križaljke oko kojih su se dvije ključne političke adrese, predsjednik države i Vlada, prethodno već bili usuglasili.
Prošli prvu etapu
Procedura kandidiranja veleposlanika ima nekoliko etapa. Prva počinje time da ministrica vanjskih poslova uz suglasnost Vlade pošalje popis kandidata za veleposlaničke dužnosti predsjedniku države. Tak nakon što se predsjednik države, kao sukreator vanjske politike, usuglasi s popisom, ulazi se u sljedeću etapu kandidature: za usuglašena imena traži se agreman (prista-nak) država u koje se kandidate namjerava poslati na dužnost. Nakon dobivanja agremana kandidate se šalje na intervju pred saborski Odbor za vanjsku politiku, a dobiju li podršku Odbora, premijer i predsjednik supotpisuju odluku o imenovanju svakog pojedinog veleposlanika.
Spomenutih četvero diplomata čija smo imena doznali očekuju poziv od Odbora za vanjsku politiku, a zatim supotpis premijera Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović. Hoće li, međutim, nova predsjednica zaustaviti imenovanja skupine veleposlanika u čijoj kandidaturi nije sudjelovala, ovog trenutka nismo uspjeli doznati.
Ugrožen ugled zemlje
U zadnjoj godini Vlade Jadranke Kosor, u ljeto 2011., Hrvatska je već svjedočila sukobu između Vlade i predsjednika države oko liste kandidata za veleposlanike. Predsjednik Josipović je “srušio” Vladinu listu od 15 kandidata za veleposlanike tvrdeći da na njoj ima i nekvalitetnih kandidata te da je riječ o pukom zbrinjavanju pojedinih HDZ-ovih kadrova. Tako neki od kandidata s tadašnje Vladine liste poput Marije Burić-Pejčnović ili bivšeg urednika Vjesnika Bruna Lopandića nisu otišli na planirane destinacije u Pariz i Helsinki. Josipović je to, međutim, mogao učiniti bez posljedica za međunarodni ugled Hrvatske jer se lista nalazila tek u prvoj etapi usuglašavanja, kad Hrvatska još za njih nije bila zatražila ni dobila agremane od država primateljica. U slučaju Vesne Cvetković, Danijele Barišić, Hrvoja Marušića i Davora Vidiša, međutim, države primateljice već su izdale agremane.
Uz navedena četiri imena, Milanovićevu Vladu i novu predsjednicu K. Grabar-Kitarović u prvim mjesecima ove godine očekuje usuglašavanje oko još osam veleposlaničkih mjesta koja će se najhitnije morati popunjavati. Već u veljači ove godine mandati istječu hrvatskom veleposlaniku u Prišitini Zoranu Vodopiji, veleposalniku u Albaniji Aleksandru Stipetiću, veleposlaniku u Turskoj Draženu Hratiću, veleposlanici u Irskoj Jasni Ognjanovac, veleposlaniku u Brazilu Dragi Štambuku te veleposlaniku u Egiptu Dragi Javorskom, a u ožujku veleposlaniku pri Svetoj Stolici Filipu Vučku i veleposlaniku u Kanadi Veselku Grubišiću.