Hrvatska će i ove godine imati dvostruko više pšenice od količina dostatnih za domaće potrebe, ali zbog suše i porasta cijena repromaterijala za proizvodnju, bit će smanjeni prinosi, a kvaliteta slabija.
Ratari se nadaju da bi otkupna cijena zbog skuplje proizvodnje trebala biti oko 3 kune za kilogram, a otkupljivači najavljuju 2.50 kuna, kolika je i sada na burzama. Država tek sada rješava problem nedovoljnih kapaciteta za skladištenje, pa je pitanje gdje će se zbrinuti veliki tržni viškovi.
To su tri najvažnije vijesti uoči ovotjednog početka žetve naše najvažnije krušarice pšenice, koja protječe u sjeni rata u Ukrajini i očekivanja što će biti s golemim zalihama koje su blokirane. Naime, i tamo će početi žetva pa se silosi moraju isprazniti za novi urod. Toga su svjesni i Rusi, pa se sada ubrzano traže rješenja za izvoz brodovima, jer je prijevoz vlakovima problematičan zbog drukčijeg standarda tračnica.
Velike količine ukrajinske pšenice već sada su stabilizirale visoku cijenu, a očekuje se i daljnji pad, čega se najviše plaše i ostali europski proizvođači.
Neizvjesnost zbog Ukrajine
Zbog neizvjesnosti oko trajanja rata i mogućnosti izvoza ovogodišnjeg ukrajinskog, ali i ruskog uroda pšenice, brojne zemlje pripremaju se za zimu. Među njima je i Hrvatska, pa je tako u Ministarstvu poljoprivrede održan sastanak oko osiguravanja skladištenja dovoljnih količina žitarica koje su potrebne stočarima i mljekarima.
- Potrebne su dvije osnovne mjere, kako se izuzetno visoke cijene hrane ne bi prelile na potrošače. Jedna je da zadržimo pšenicu koliko god je to moguće, oko 450.000-500.000 tona u Hrvatskoj, ne samo zbog stabilizacije cijena žitarica i kruha, nego i zbog cijena stočarstva, koje je posljedično na koljenima zbog visoke cijene žitarica, kaže Mladen Jakopović, predsjednik HPK.
- Ministarstvo je s 200 milijuna kuna financijski pomoglo poljoprivrednike za nabavu mineralnih gnojiva za proljetnu sjetvu za prvih 20 hektara. Sredstva za nabavu mineralnih gnojiva dobili su mali i srednji poljoprivrednici, a pripremit ćemo se i za jesensku sjetvu. U tijeku je i natječaj iz Programa ruralnog razvoja za investicijska ulaganja poljoprivrednika u skladišne i silosne kapacitete za žitarice i uljarice, vrijedan 250 milijuna kuna, što će pridonijeti sigurnijoj i povećanoj proizvodnji u sektoru žitarica i uljarica, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Troškovi rasli
Dodaje kako je nedostatak oborina u rano proljeće rezultirao umanjenim prinosima pšenice i ječma 10-20%, a najviše će se to osjetiti u istočnom dijelu Hrvatske.
- U zapadnom dijelu RH stabilniji su prinosi, na razini prošlogodišnjih. Površine pod pšenicom (160.000 ha) i ozimim ječmom (56.000 ha) veće su nego prošle godine za preko 23.000 ha, a procjena je kako ukupni urod neće značajno biti manji od prošlogodišnjeg. Kad je riječ o troškovima proizvodnje žitarica, oni su viši od lanjskih, ali su i otkupne cijene žitarica značajno više od prošlogodišnjih, kaže Majdak.
Ratar Petar Pranjić iz Novog Čeminca uoči žetve kaže kako se očekivalo da će zbog suše prinosi biti manji, ali ne baš za dvije do tri tone po hektaru.