Odgovarajući na prozivke DORH-a vezano uz objavu pritužbe policajaca zbog nasilja nad migrantima, pučka pravobraniteljica Lora Vidović poručila je u petak da nije iznijela saznanja ili zaključke izvida, već informacije do kojih su došli svojim postupanjem, a o kojima izvještavaju javnost već godinama.
Državno odvjetništvo (DORH) prozvalo je u četvrtak pučku pravobraniteljicu da je povrijedila tajnost postupka javnom objavom "anonimne pritužbe" graničnog policajaca koji je prijavio da ih nadređeni tjeraju na nasilje prema migrantima.
- Nismo raspolagali tajnim podacima, jer ih nismo ni dobili, dapače, nismo dobili niti temeljnu informaciju provode li se izvidi ili ne - odgovorila je pučka pravobraniteljica na upit jesu li objavom povrijedili tajnost postupka te ugrozili tajnost i učinkovitost izvida koji se provode temeljem anonimne pritužbe, što tvrdi DORH.
Odgovorila je također da informiranjem javnosti o anonimnoj prijavi nije ignorirala zakone, već je postupala u skladu s Ustavom i zakonom povjerenim mandatom koji joj daje u zadaću pratiti stanje ljudskih prava, ukazivati na potrebu njegove zaštite i o tome pravodobno te redovito informirati javnost.
U situaciji sumnje na dugogodišnja kršenja ljudskih prava migranata na hrvatskoj granici, kad Vijeće Europe, zastupnici Europskog parlamenta i mnogi drugi pozivaju na nužnost provođenja istrage o ovim postupanjima, nužno je reagirati, zaključuje pučka pravobraniteljica.
Po njezinim riječima to više nije samo pitanje prava migranata, već i prava policijskih službenika te "prava i sigurnosti svih nas".
Pravobraniteljica napominje kako su iz medija saznali da je MUP sve te informacije, uključujući i anonimnu pritužbu, dobio od Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost još prije mjesec dana. Sad se samo dogodilo da javnost za sve to zna, stoji u odgovoru.
Pritužbe o nezakonitom postupanju policije stižu od 2016.
Pučka pravobraniteljica ističe da od 2016. kontinuirano i redovito njezinu Uredu pristižu pritužbe o nezakonitim postupanjima policije u odnosu na migrante na hrvatskoj granici s BiH i Srbijom, popraćene izvješćima brojnih međunarodnih i domaćih organizacija te institucija.
- Institucionalni mehanizmi kojima raspolažem, a to su prvenstveno ispitni postupci i obilasci, nisu dostatni da bi se odbacile sumnje u nezakonito postupanje niti da bi se ono utvrdilo, a uostalom, nisu za to ni namijenjeni, već je to zadaća kaznenopravnog sustava i upravo zato naglašavam potrebu provođenja učinkovite istrage od strane nadležnih tijela, u ovom slučaju DORH-a.
Na upit jesu li znali za zakonske odredbe prema kojima obavijest o "poduzetim radnjama" od nadležnog državnog odvjetnika mogu zatražiti samo žrtve odnosno oštećenici, pučka pravobraniteljica je odgovorila kako je zanimljivo da je DORH u nekim ranijim predmetima koji se ne odnose na migracije, njezinu Uredu ipak dostavio informacije, primjerice, o otvaranju kaznenog spisa, što je svakako pozitivan primjer suradnje dvaju Ustavom predviđenih neovisnih tijela.
- Dakle, nisu nama nedostajale informacije o poduzetim radnjama, nego provode li se one uopće pa ostaje nejasno koji su razlozi da takvu jednostavnu informaciju DORH pučkom pravobranitelju kao instituciji u nekim predmetima može komunicirati, a u drugima ne - pita pravobraniteljica.
Zaključuje da DORH može temeljem Zakona o kaznenom postupku sam izvijestiti javnost kad to nalaže javni interes i da je javni interes zadovoljen kad provođenje istrage zahtijevaju pravobraniteljica, Vijeće Europe i zastupnici Europskog parlamenta, koji već godinama traže zaštitu žrtava nezakonitog postupanja i zaštitu policijskih službenika koji časno obavljaju svoj posao.