Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je na N1 televiziji i osvrnula se na komentar premijera koji je odbio izravno osuditi pjevanje ustaških pjesama uoči Thompsonova koncerta, istovremeno umanjujući ulogu institucije pučke pravobraniteljice.
U ponedjeljak se na konferenciji za medije pojavilo pitanje upućeno premijeru Andreju Plenkoviću, koje se ticalo ustaških pokliča i ustaške pjesme "Jure i Boban" koja se orila u centru Zagreba dan prije koncerta.
Nakon što je novinarka podsjetila premijera da je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter pozvala vladajuće na osudu takvih i srodnih incidenata, Plenković se ogradio.
- Kako mislite slušam? Koga da slušam? Ne razumijem uopće kontekst vašeg pitanja. Da ja nju slušam kao premijer? Mi nju biramo. Ona je tamo zahvaljujući meni - rekao je premijer.
Šimonović Einwalter je rekla da podsjeća, u skladu sa svojom ulogom, na trodiobu vlasti.
- Pučku pravobraniteljicu bira Hrvatski sabor. Cijeli postupak izbora ide isključivo kroz javni poziv, izbor koji se javno prenosi i ide putem Odbora i plenarne sjednice Sabora. Vlada, izvršna vlast, nema u tome ulogu za razliku od izbora nekih drugih pravobranitelja. Bilo bi politički naivno ne razmišljati o tome koje političke opcije čine izvršnu vlast, tko čini većinu u Saboru i tako dalje. Podsjećam da, iako Zakon o pučkom pravobranitelju omogućuje izbor putem obične većine (50+1), ja sam izabrana sa 115 od 117 glasova tada prisutnih zastupnika, pri čemu je jedan listić bio nevažeći. 115 je jako puno glasova. Pritom, HDZ nema 115 glasova. Niti ih je imao tada, niti ih ima sada - kaže Šimonović Einwalter.
Napominje da ona odgovara Saboru i građanima.
- Pritom se držim Ustava, međunarodnog i europskog prava. Je li ovo neka poruka i što sam iz nje trebala čuti, ja bih rekla ovako - mislim raditi svoj posao jednako kao i dosad, svidjelo se to nekome ili ne - jasna je pravobraniteljica.
Komentirajući odnos institucija, govori da je institucija čija je nositeljica utemeljena prvim hrvatskim Ustavom i vezana je za Sabor zadnjim člankom.
- Pučki pravobranitelj je ustavna kategorija i neovisna institucija. To je ustavnopravno pitanje, pitanje zaštite ljudskih prava i nužno je razumijevanje sustava kočnica i ravnoteža koje postoje i trebaju postojati da bismo imali vladavinu prava. Dakle, neovisne institucije su neovisne upravo zato da mogu neovisno kritizirati i ukazivati na probleme. U trenutku kad to postaje stvar o kojoj se nekim stvarima može baviti, a drugima baš i ne, tu onda imamo ozbiljan problem - ističe Šimonović Einwalter.
Neovisnost institucija, dodaje, zahtijeva se zbog tema oko kojih u prvom redu izvršna vlast ne postupa onako kako bi trebala.
- Ona omogućuje glas svima onima koji u ovom trenutku, s obzirom na sve što su vidjeli prije i tijekom tog koncerta, iako su neki glasno kritizirali. Drugi nisu glasni ni u svom zgražanju, ni u svojim osudama, ali ono što je bitno je da odgovornost snose oni koji su u poziciji moći, dužnosnici na političkim funkcijama. Kada imamo pojave koje su neustavne i nezakonite, a bilo ih je, imamo dva tipa slanja poruke, javna politička poruka, posebno od visokih dužnosnika i drugi dio reakcije, koji se temelji na primjeni zakona od strane nadležnih institucija, policije i prekršajnih sudova. Tu je isto bitno da i ta poruka dođe do javnosti čime se djeluje odvraćajuće na buduće slične pojave - govori Šimonović Einwalter.
Premijer je isticao, iako nije izrazio izravnu osudu konkretnih incidenata, da je "uvijek osuđivao, posljednjih 20 godina, ono što nije zakonom dozvoljeno”. Dodaje da je znao kako će se sve svesti na prve tri riječi ‘Bojne Čavoglave’, ali neće zabranjivati pjesmu.
- Ima jako puno dvosmislenih poruka koje se šalju i to je ogroman problem. Na dvosmislenost sam upozoravala i u izvješću Saboru za 2024. Točno o tome i o onome što smo vidjeli na koncertu u Imotskom prošlog ljeta. Zadatak Vijeća je da da preporuke kako normativno zakonski urediti pitanja oko ustaških simbola. Dokument nije pravno obvezujući i nije pretočen u zakon kao što je bio cilj i namjera onih koji su ga pisali. On nedvosmisleno govori da je pozdrav ZDS neustavan - kaže pravobraniteljica.
Iako u dokumentu piše da mogu postojati i određene iznimke pri tumačenju, pravobraniteljica ističe da nakon toga nije bilo dovoljno političke odlučnosti da se Zakon promijeni.
- Da se on promijenio na način da su se usko definirale te iznimke, situacija bi danas bila daleko bolja. Dokument je pokušao napraviti razliku između ZDS iz II. svjetskog rata i konteksta u Domovinskom ratu. Ono što sad imamo je da se cjelokupni "Za dom spremni" pokušava rehabilitirati i proglasiti ustavnim i legalnim. On to nije. On je protuustavan i protuzakonit i to je tako - rekla je Šimonović Einwalter.
Dodaje da bi Zakon o prekršajima javnog reda i mira mogao biti jasniji i precizniji.
- Imali smo pjevanje ustaških pjesama na gradskom trgu u Imotskom 2024. Tada nije došlo do procesuiranja. Na to sam upozoravala još u izvješću za prošlu godinu. Na dva koncerta smo imali ukupno tri pokrenuta prekršajna postupka. Članak 325. Kaznenog zakona za puštanje "Jure i Bobana" na kazetofonu i prekršaj za osobu koja je vezala šal Tinu Ujeviću. Ostalima koji su pjevali nije bilo ništa. Sada ponovno imamo pjevanje ustaške pjesme "Jure i Boban" u Bogovićevoj u centru Zagreba. Čuli smo i tada da će biti procesuiranja pa nije bilo.
Dakle, moja poruka je da nakon političke osude vladajućih mora postupati i policija na temelju zakona, a ne po političkom nalogu. Dakle, ne najavljivati, nego to i napraviti. Mi ćemo pratiti što će napraviti policija. Da je to napravila nakon Imotskog, ne bismo sada imali Bogovićevu i sada imamo prelijevanje. Nije samo ZDS. Sada imamo mlade obučene u crno koji nose ustaške simbole kao da je to normalna stvar, legalno i prihvatljivo. Duh je izašao iz boce. Mislim da je sa svime što se događalo zadnjih dana boca odčepljena - rekla je Tena Šimonović Einwalter za N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....