DETALJNA ANALIZA

Pučka pravobraniteljica predala je Saboru izvješće o stanju ljudskih prava u 2021.

Iz pritužbi se vidi da građani često ni ne znaju koja prava uopće imaju, kako ih ostvariti, ni kako se zaštititi, priopćeno je

Tena Šimonović Einwalter

 Damir Krajac/CROPIX

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Hrvatskom saboru godišnje izvješće za 2021. godinu, u kojem daje analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj te 156 preporuka za poboljšanje prava građana, a novina je poglavlje o pravu na dobro upravljanje.

Kako je u petak priopćeno iz Ureda pučke pravobraniteljice, novina u Izvješću je poglavlje o pravu na dobro upravljanje, koje je potrebno jačati, što pokazuju brojne pritužbe građana koji su se prituživali na nemogućnost kontakta s tijelima javne uprave, sporost u postupanju, formalistički pristup i druge poteškoće.

Iz pritužbi se vidi i da građani često ni ne znaju koja prava uopće imaju, kako ih ostvariti, ni kako se zaštititi. Zato je važno, ističe pučka pravobraniteljica, da tijela javne uprave ulože znatne napore u povećanje pristupačnosti, transparentnosti i učinkovitosti, čime mogu graditi trenutačno nisko povjerenje građana u institucije.

Cijepljenje i covid potvrde polarizirali javnost i potaknuli brojne pritužbe

Dominantne teme u pritužbama u 2021. godini bile su povezane s epidemijom i posljedicama potresa. Bez obzira gdje žive, ljudi pogođeni potresom dijele slične dojmove kako po pitanju zaštite njihovih prava, posebno obnove, nije učinjeno dovoljno. Dodatno je, navodi se, tzv. petrinjski potres podigao svijest o teškom socijalnom i infrastrukturnom stanju tog područja.

Cijepljenje i uporaba covid potvrda snažno su polarizirali javnost i potaknuli brojne pritužbe. Epidemija je dodatno istaknula dugo prisutne probleme u pristupu zdravstvenoj zaštiti, a time i pravu na zdravlje, koje najviše osjete stariji, osobe slabijeg imovnog stanja i oni koji žive izvan velikih gradova i na otocima. Zabrinjavajući su i podaci o manjku 116 timova obiteljske medicine, najviše u Brodsko-posavskoj županiji, ili čak 200 timova dentalne zdravstvene zaštite, najviše u Osječko-baranjskoj županiji.

Pravo na rad također ugrožavaju dugo prisutni problemi - zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme, neisplata plaća, uznemiravanje na radnom mjestu, rad "na crno" i drugi. Rad od kuće potrebno je regulirati novim Zakonom o radu, kao i tzv. platformski rad, najzastupljeniji putem aplikacija za prijevoz putnika i dostavu, u kojem prema procjenama radi 30 do 40 tisuća osoba u Hrvatskoj.

U području socijalne skrbi godinu je obilježilo donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi. Tek ostaje vidjeti, napominje pučka pravobraniteljica, kako će se novi model organizacije ovog sustava dalje odraziti na korisnike, što je važno i u kontekstu diskriminacije osoba slabijeg imovnog stanja, posebno u svjetlu podataka o riziku od siromaštva kojem je, primjerice, izložena čak svaka druga starija osoba koja živi sama (52,1 posto).

Stariji su, nažalost, ostali iznimno ranjiva skupina: kronično manjka smještajnih kapaciteta u domovima za starije, nad kojima nije osiguran adekvatan nadzor, a nije uveden ni institut njegovatelja za članove obitelji koji brinu o svojim starijima. Zbog straha i srama stariji često ne prijavljuju nasilje, pa ono prolazi neprepoznato i nesankcionirano, upozorava Šimonović Einwalter.

Ocjenjuje da su i 2021. u pogledu policijskog postupanja obilježili navodi o "push-backovima" te pojava snimke policijskog nasilja, ali i objave tijela Vijeća Europe, Europskog suda za ljudska prava i Odbora za sprečavanje mučenja (CPT) u odnosu na postupanja od ranije. U zatvorskom sustavu i dalje je prisutan problem prenapučenosti, koja doseže i do 168 posto, kao i pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Učinkovit odgovor traži solidarnost i doprinos svih dionika

Izvješće sadrži i detaljnu analizu primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u godini u kojoj je ova tema bila u većem fokusu javnosti, povodom trenutnih zakonskih izmjena, ali i brojnih medijskih istupa zviždača.

Za razliku od brojnih drugih izvješća koja se podnose Saboru, a koja su izvješća o radu, ovo Izvješće je, istaknuto je, analiza i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj.

Temelji se na 5769 predmeta u kojima je pravobraniteljica postupala, od kojih su 4562 otvorena u 2021., posebice 3480 pritužbi i predmeta otvorenih na vlastitu inicijativu. Nadležna tijela provela su ili provode dvostruko više preporuka iz prošlog izvješća, a što, kako je istaknuto, pokazuje i važnost rasprave u Saboru u godini u kojoj je izvješće predano.

Šimonović Einwalter napominje da se Izvješće predaje u neizvjesnom vremenu višestrukih kriza - rata u Ukrajini, epidemije koja još traje i posljedica potresa te ističe da učinkovit odgovor na njih traži solidarnost i doprinos svih dionika koji, svatko u skladu sa svojom ulogom, mogu doprinijeti bržem saniranju direktnih posljedica, rješavanju razotkrivenih strukturnih problema, ali i prevenciji budućih. To je potencijal i Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., institucije koja je Ustavom određena kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, stoji na kraju priopćenja iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 08:28