Pula prvi put izlazi na lokalni referendum, i to najvjerojatnije 9. listopada. Građani će odlučivati o tome jesu li za turističku gradnju na području Lungomare. Da bi referendum uspio, trebala bi na njega izaći polovica od 49.278 evidentiranih birača na području Grada Pula, barem po zadnjem popisu s lokalnih izbora, a kampanja za prikupiti toliki broj glasova bit će pravi izazov za inicijativu građana Referendum za Lungomare koja je prikupljala potpise za pokretanje referenduma. Tada je inicijativa okupila čak 160 volontera koji su do zadnjeg dana prikupljali potpise po cijelom gradu. Sada ih opet treba ujediniti i okupiti kako bi animirali ljude da izađu i glasaju jer je u Puli izlaznost na izbore manja od 50 posto. Primjerice, na zadnjim lokalnim izborima u prvom krugu izašlo je 38,7 posto birača, a dva tjedna kasnije, u drugom krugu, 39,3 posto.
Član organizacijskog odbora građanske inicijative Aleksej Orel zadovoljan je što se referendum održava na jesen. To im je bilo ključno nakon što su prikupljali potpis jer su se bojali da bi se referendum mogao raspisati za vrijeme ljeta.
- Zadovoljni smo. To se uklapa u zakonske rokove. Bilo nam je bitno da se referendum ne dogodi u kolovozu, jer bi izlaznost bila sigurno mala. Tada najveći broj ljudi gravitira odmoru. Mi ćemo sada maksimalno pokušati animirati ljude da izađu na referendum. U Puli nikad nismo imali lokalni referendum i to će biti pokazatelj demokratičnosti i koliko smo konzumirati sve elemente demokracije. Možda je i sam ishod referenduma manje bitan od njegove uspješnosti. Njega su mogli pokrenuti gradonačelnik ili Gradsko vijeće, ali možda je najbolje da su pokrenuli građani, smatra Orel koji nije zadovoljan što se samo na referendumu traži izlaznost od 50 posto, dok to nije slučaj za lokalne i parlamentarne izbore. Vjeruje da će se još više ljudi sada angažirati kada su vidjeli da je prvi korak moguć.
- Sada nam predstoji kampanja za izlaznost. Mi smo otvoreni, kao i svi naši komunikacijski kanali. Ljudi nam se mogu javiti preko našeg weba. Dakle, kampanju ćemo voditi na našim digitalnim platformama, ali ćemo koristiti i druge alate kao što su druženja, okrugli stolovi, mirna okupljanja. Pokušat ćemo animirati i sportske klubove da nam se priključe. To isto očekujemo i da će činiti sve političke opcije i da će komunicirati svojem biračkom tijelu da se referendum održava, a svatko će prema svom nahođenju i savjesti glasati. Bitno je da referendum uspije. To bi bilo dobro za Pulu. Bilo bi šteta trošiti novac iz gradskog proračuna, a da ne uspije, ističe Orel i pojašnjava da će se na izbore potrošiti oko pola milijuna kuna. Veli da su stanovnici Pule, bili ono iz centra ili Šijane ili Velog Vrha generacijski vezani za Lungomare jer su ga pošumljavali te da je ta tema bitna za cijelu Pulu.
- Lungomare je posljednji kilometar potpuno slobodne obale. Vjerujem da se dio građana poistovjećuje s tim prostorom kao što se i ja kao dijete centra poistovjećujem s onime što se desilo u Šijani s prekomjernim upotrebnom asfalta i betona. Vjerujem da ljudi imaju senzibiliteta za razne teme. Ovo je pravi festival demokracije i trebalo bi ga konzumirati. U šali u svoje osobne ime mogu reći da čak i kada bi glasali za turistifikaciju tog prostora, kako je trenutno planirano u prostornom planu, to bi bio prvi hotel koji je referendumom odobren na Jadranu. To bi bila dobra marketinška markica investitorima. Naravno da su kao i kod svih tema i kod ove ljudi podijeljeni, ističe Orel.
Pita se i na koji je način šuma oko planiranog budućeg hotela privatizirana i zašto država ne traži povrat šume kako je to zatražila od Grada Pule za sličnu situaciju.
- Kada je u pitanju šuma, tu ne vidim velike razlike između gradskog i privatnog vlasništva, smatra Orel. Ono što njega i građansku inicijativu muči je činjenica da je prostornim planom predviđena gradnja dva plažna objekta u šumi, iako su investitori rekli da se oni neće graditi i da će urediti hotel sa sadržajima na prostoru bivšeg kamenoloma. No, ta mogućnost po planu postoji.
- Obuhvat tog projekta je dosta širi od onoga što nazivamo zapuštenim kamenolomom koji to nije. Iz ove perspektive je taj dio nemoguće izvlasti iz privatnog vlasništva, ali je moguće vratiti cijelo područje u sportsko rekreacijsku zonu. I samo referendumsko pitanje to tematizira, ističe Orel. A pitanje na referendumu će biti „Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojom će se u cijeloj zoni obuhvata važećeg Urbanističkog plana uređenja "Lungo mare" ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina?“. Orel tvrdi da on osobno nema ništa protiv gradnje hotela u Puli, ponajviše visoke kategorije kao što je ovaj, ali ne na toj lokaciji.
- Ako se izglasa na referendumu da su građani protiv da se u toj zoni gradi, grad uvijek ima kao opciju dogovoriti se s investitorom o zamjeni zemljišta te mu ponuditi neku drugu lokaciju gdje mogu realizirati takav hotel. Mi kao inicijativa smo jako šaroliki, sastavljeni od sasvim drugačijih razmišljanja. Ja smatram da Puli trebaju hoteli visoke kategorije, ali ovdje je promašena lokacija. Postoji ucrtan hotel između Zlatnih stijena i Verudele i cijeli taj dio je prazan, a mogao bi biti stavljen u turističku funkciju. Hotel je planiran na Hidrobazi, Monumentima. Pula je specifičan grad koji ima najviše prostora za razvoj u bivšim vojnim zonama. To su Monumenti i vječito spominjan Muzil. Dakle, prostora za razvoj imamo, smatra Orel. Smeta mu što se na Lungomare najprije počelo s idejom za mali hotel, koji se sada povećao, a u planu je i gradnja privezišta u Gortanovoj uvali, veli. No, kada se urbanistički plan uređenja donosio, koji je predvidio sve te mogućnosti, građani se nisu žalili.
- Nismo se žalili kada se donosio UPU jer je to radila bivša vlast u srcu sezone i javno savjetovanje je tada prošlo ispod radara. Kao građanin mogu reći da možda oproba ne radi najbolje svoj posao. Jedan veliki dio tog tereta nose i mediji koji bi trebali biti servis građana, zaključio je Orel.