Gost intervjua tjedna u emisiji Točka na tjedan na N1 televiziji bio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik Milorad Pupovac koji je na početku prokomentirao nedolazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća.
- Mi bismo rado da je bila sama predsjednica ili druga osoba koja bi je predstavljala, ali ne možemo drugo reći nego da nam je žao da predsjednica nije mogla biti s nama. Nije na nama da komentiramo zašto nije došla. Meni nije poznat razlog da bi među nama ili našim institucijama bilo animoziteta. Tamo je bilo ljudi iz veoma desnog i veoma lijevog političkog spektra, i pobožnih kršćana i onih koji brane građanske vrijednosti jer smatraju da je to jedna od civilizacijskih tekovina, izjavio je.
Pupovac je rekao i kako s predsjednicom nije razgovarao o pismu u kojem se svojedobno žalio na odnos prema manjinama.
- Razgovarao sam s njezinim savjetnicima. Što se tiče krivice, kao što je jučer u propovjedi mitropolit zagrebački kazao da uvijek prvo gledamo gdje smo mi krivi, tražimo krivca u sebi pa tek onda što je došlo s druge strane. Ja ne izbjegavam susret s vlastitom krivicom, to ne pripada mom svjetonazoru. Nemamo spremnosti susresti se s vlastitom odgovornošću, s našim paklom, kazao je.
Što se odnosa Pantovčaka i manjina tiče, Pupovac se požalio kako dijalog nije nastavljen.
- Dijalog se nije nastavio, ali se nadamo da hoće jer je to obaveza svih nas, posebno nas koji smo prisegnuli na Ustav, rekao je.
S druge strane, odnos s premijerom Andrejem Plenkovićem Pupovac ocjenjuje zadovoljavajućim, a prokomentirao je i način na koji premijer vodi Vladu:
- Ljudi koji su se na domjenku okupili u velikom broju, iz svih društvenih grupa, su izrazito poštivali činjenicu da je premijer ostao dugo nakon protokolarnog dijela i da su mogli s njim razgovarati. Plenković ima dugo diplomatsko iskustvo. I njemu je trebalo vremena da preuzme kormilo broda, to se još događa. Kada ne bismo imali svijest o tome da će on preuzeti kormilo u punom smislu riječi ne bi se upustili u ovo, rekao je.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća prokomentirao je i presudu šestorici bosanskih Hrvata u Haagu.
- Za HDZ nije bilo lako suočiti se s pravorijekom. Treba napraviti odmak od ratnih politika, od ljudi iz ratnih politika koji su stajali iza osoba ili nisu činile ništa, ili dovoljno. Ako se rat dogodi kao tragedija, treba napraviti da se ne pretvori u sramotu kakva se dogodila u nekim područjima. Mi smo još pod teretom rata i ratne retorike, odustali smo od toga da promoviramo politiku mira i izmirenja, izjavio je.
- Što se tiče odnosa s Vladom, mi nemamo članova kao SDSS, nemamo direktnu participaciju u Vladinom radu i to je neka vrsta hendikepa. To nadoknađujemo redovitim konzultacijama i sastancima kojih u početku nije bilo. Shvatili smo da vrijeme prolazi, a da se elementi sporazuma kojeg smo potpisali ne realiziraju pa smo odlučili alarmirati Vladu i brzo smo došli do suglasnosti da ne smijemo gubiti vrijeme. Vrijeme za taktiziranje je prošlo, treba odlučno postupati i napadati probleme hrvatskog društva, rekao je.
Oko 160 povratničkih srpskih obitelji u Hrvatskoj još uvijek nema struju. Pupovac smatra da je napokon došlo vrijeme da se to promijeni.
- Sve je počelo zastajati 2013. kada smo postali članica EU, od Milanovića koji je vodio drugu vrstu bitki... Nije bilo borbe za elektrifikaciju i gradnju vodovoda. HEP završava godinu s 3,3 mlrd kuna i neshvatljivo je da ne može riješiti taj problem, smatra Pupovac.
Na pitanje o ćiriličnim pločama, Pupovac je odgovorio kao smatra da bi glavni fokus trebao biti na izgradnji infrastrukture i razvoju.
- Treba se formirati fond za potpomognuta područja, bez obzira je li riječ o Mađarima, Hrvatima, Srbima.. Svaki čovjek je ogroman gubitak za Hrvatsku koju veliki broj ljudi napušta. Ljudima je potrebno pokazati da im je stalo, da se brinemo i da radimo. Nije moguće da srpske manjinske škole nisu službeno priznate, Ustavni zakon o ćirilićnom pismu treba biti poštivan, ne samo u Vukovaru, nego i od Vrbovskog, Vojnića, Vrginmosta, Gline pa do Dvora nemate dvopismene table, a bio bi red da ih ima.
Što se tiče odbijanja saborskog pokroviteljstva nad obilježavanjem bitke na Sutjesci, Pupovac smatra kako je žalosno da je do toga došlo.
- S BiH se mogla naći neka vrsta suglasnosti kako bi se organiziralo svečano obilježavanje herojskog događaja u kojem su sudjelovali brojni Hrvati, ali i Srbi. To jest jedna od muka našeg društva, da je ustaški pokret važniji od ilirskog, da su pripadnici Crne legije prisutniji od partizanskih odreda koji su donijeli povijesne pobjede, kazao je.
Kad je u pitanju sporna tabla HOS-a, Pupovac to smatra posve neprihvatljivim:
- I židovskoj i srpskoj zajednici je posve neprihvatljivo da bilo gdje postoji neka ploča i znamenje u kojem se veličaju pozdravi ustaškog pokreta i očekujemo da se ploče i nazivi ulica, poput one Mile Budaka, maknu.
Na pitanje kada očekuje od premijera da se to riješi, Pupovac je dao sljedeći odgovor:
- Što se ploče tiče, te i bilo koje druge, očekujemo da zajedno i u miru komemoriramo u Jasenovcu u travnju ove godine i da nas ploča ne smeta.
Na kraju je Pupovac istaknuo i važnost participacije pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi:
- Ono što činimo je da s nizom javnih poduzeća koja su važna za participaciju, poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, budu otvorene na područjima gdje se šume i vode eksploatiraju. Ne tražimo mjesta u nadzornim odborima, ono što želimo je da ljudi nisu diskriminirani i da se normalno zapošljavaju. Kada je u pitanju policija i administracija trebamo iznova sjesti i razgovarati, nije dopustivo da se u nekim mjestima ljudi koji su policajci i pripadnici manjina broje na prste jedne ruke. Što se tiče prijetnji i govora mržnje to je ono čemu smo posvećeni, ali bez promptne reakcije države... Projekt reintegracije u Podunavlju je u dobroj mjeri uspio, ali se u jednom trenutku zaustavio kada su ljudi počeli govoriti da je nije trebalo biti, kada su se pojavili ljudi koji su se stavili iznad Ustava, to postaje opasno, oni narušavaju stečeno. Nadam se da ćemo ovu godišnjicu zajedno iskoristiti da se podsjetimo na važna dostignuća mirne reintegracije. Ako ljudi mogu više ili manje skladno živjeti u Kninu ili Dvoru, mogu živjeti i u Vukovaru, ali se mora znati reći gdje je kome mjesto, zaključio je Pupovac.