Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je pismo čelnicima 18 europskih zemalja koje primaju ruski plin preko Ukrajine o tome da će Rusija “u potpunosti ili djelomično obustaviti isporuku plina preko Ukrajine” ukoliko ta zemlja i dalje nastavi s neplaćanjam plina koji dobiva iz Rusije.
U kabinetu Zorana Milanovića potvrđeno nam je da je pismo ruskog predsjednika poslano i hrvatskom premijeru. Kako nam je rečeno, pismo će biti pomno proučeno.
Putin čelnike 18 europskih zemalja upozorava na to da će potrošači u njihovim zemljama biti u velikoj opasnosti ukoliko Ukrajina nastavi s neplaćanjem te ih poziva na hitno rješavanje situacije s Kijevom. Napominje da je Rusija u posljednje četiri godine s nižim cijenama plina i opraštanjem kazni za neplaćanje računa subvencionirala ukrajinsko gospodarstvo s 35 milijardi dolara i upozorava kako nije moguće više tako poslovati.
Ravnopravni partner
Ovo je prvi put od izbijanja krize u Ukrajini da je Putin Europi zaprijetio smanjivanjem i zaustavljanjem isporuke plina preko ključnog plinovoda kojim Europa prima 15 posto potrebnih količina plina. Putin je europske čelnike optužio da su politikom neravnoteže u trgovini s Ukrajinom tu zemlju doveli u ekonomsku krizu te ih poziva da bez odgode održe konzultacije na razini ministara gospodarstva, financija i energetike kako bi se našlo rješenje za stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva i osigurala isporuka i tranzit ruskog prirodnog plina. Ruski predsjednik je istaknuo da je Rusija spremna u tome sudjelovati, ali samo kao ravnopravni partner.
Ukrajina je Rusiji prestala plaćati isporučeni plin u kolovozu prošle godine te se dug popeo na 2,2 milijarde USD. Osim toga, Gazprom je od 1. travnja Ukrajini cijenu kubičnog metra plina povećao 44 posto, na 485 dolara za 1000 kubičnih metara, a Moskva je Ukrajini uvela izvoznu carinu za plin koja dosad nije postojala.
Sastanak čelnika
Ove Putinove prijetnje dolaze samo nekoliko dana prije najavljenog sastanka predstavnika SAD-a, Ukrajine, EU i Rusije na kojem bi se trebalo raspravljati o razrješenju stanja u Ukrajini te upozorenja iz NATO-a da je 40 tisuća ruskih vojnika raspoređeno na istočnoj ukrajinskoj granici i spremno za invaziju.
Istodobno, energetski analitičari upozoravaju kako Gazprom ipak nije sklon obustaviti tranzit plina kupcima u Europi jer bi time izgubio velike prihode, ali i imidž pouzdanog dobavljača. No, ukoliko im Putin to naredi, Uprava Gazproma vjerojatno će bez previše razmišljanja zatvoriti plinske ventile prema Ukrajini.
Iako bi takva Gazpromova odluka izazvala velike potrese na europskom tržištu i Europu uvela u veliku nestabilnost, naši sugovornici naglašavaju kako to u ovom trenutku ne bi imalo neke velike posljedice na Hrvatsku. Naime, Hrvatska u ovom trenutku ne uvozi plin iz Rusije. Dapače, Hrvatska zahvaljujući dvjema blagim zimama i općenito smanjene potrošnje, ima i višak plina.
Liberalizirano tržište
Hrvatska još od 2010. godine ne uvozi plin preko Gazproma. Kao tada jedini dobavljač plina, Ina je te godine potpisala četverogodišnji ugovor o nabavci plina s talijanskim ENI-jem. Ugovor je istekao 31. prosinca 2013., a u međuvremenu se tržište dobavljača plina liberaliziralo i Ina više nije jedini dobavljač. Nakon isteka ugovora s ENI-jem, Ina ga nije produžila te se nagađalo kako će ta kompanija plin nabavljati iz domaćih izvora, plinskih polja u Jadranu prije svega, i na spot tržištu.
U ovom trenutku Hrvatska 70 posto svojih potreba za plinom realizira domaćom proizvodnjom, a plinska skladišta su dupkom puna. Analitičari upozoravaju kako je potrošnja plina u Hrvatskoj u posljednje dvije godine znatno pala. Primjerice, 2011. godine potrošeno je 3 milijarde, a prošle godine oko 2,8 milijardi kubičnih metara plina.