ZAGREB - Je li Zakon o umjetnoj oplodnji uistinu prošle godine rezultirao svojevrsnim “baby boomom”, kako je to ustvrdio ministar zdravstva Darko Milinović? Podjetimo, Milinović se pohvalio kako je lani raznim postupcima umjetne oplodnje u Hrvatskoj rođeno 1019 beba, što je 200, odnosno 24 posto više nego 2009. Prema ministrovim riječima, udio novorođenčadi koja su na svijet došla postupcima medicinski potpomognute oplodnje (MPO) 2010. bio je čak 2,7 posto dok je godinu prije taj udio iznosio 1,9 posto.
Danska rekorder
No, podaci iz rodilišta govore da je tih 1019 beba rodilo samo 795 majki, jer je bilo čak 26 posto višeplodnih trudnoća, dok je europski prosjek 22 posta, a u Hrvatskoj ih je prije novog zakona bilo 21 posto. Naime, znanstvenici smatraju da višeplodne trudnoće nose povećanje rizika i za žene i za djecu pa se nastoji smanjiti njihov broj unošenjem samo jednog zametka, poglavito kod mlađih žena. Kako hrvatski zakon ne dopušta umjetnu oplodnju sa zamecima, očito se većina žena odlučuje na usađivanje sve tri dozvoljene jajne stanice, a rezultat je povećani broj višeplodnih trudnoća.
Iako pozdravljaju svaki uspjeh, dio stručnjaka kritički se osvrnulo na ministrove riječi.
- Pri usporedbi prijašnjih i sadašnjih brojki trebalo bi u obzir uzeti činjenicu da sada imamo više centara za umjetnu oplodnju, da su uložena dodatna novčana sredstva, osuvremenjena oprema, te da je napravljen veći ukupni broj ciklusa - komentirao je mr. Alfred Kniewald, koji je razvio i etablirao i in-situ metodu za brzi rast i sigurniju analizu plodne vode. Dodao je kako bi bilo preporučljivo da u pripremi ovakvih procjena i izjava “sudjeluju i predstavnici embriologa i biologa, a ne da podatke analiziraju samo ginekolozi”.
- Broj od 1019 beba rođenih nakon postupka MPO svakako je veliki uspjeh. Ukoliko u ovom broju rođenih nema veliki broj djece iz višeplodnih trudnoća, onda bi udio od 2,7 posto u ukupnom broju novorođenih ukazivao na relativno dobru dostupnost MPO programa.
U europskom prostoru rekorder je Danska sa 4,1 posto djece rođene iz programa MPO, slijedi joj Slovenija (3,6 posto), a nakon nje Island, Belgija, Švedska i Finska (3,3 posto).
No, u tim zemljama nizak je postotak višeplodnih trudnoća - komentirao je prof. Veljko Vlaisavljević, voditelj Odjela za reproduktivnu medicinu u Općoj bolnici Maribor gdje godinama dolaze i parovi iz Hrvatske. Tako je više od polovice od 440 parova, koji su 2010. godine zatražilo pomoć u Mariboru, bilo iz Hrvatske.
Bolja oprema
- Iz statističkih podataka ne vidimo koliko je beba umjetnom oplodnjom začeto u Hrvatskoj. No, možemo reći da je to rezultat ulaganja u opremu i kadrove koje je ministar i najavio. Ipak, ovo je samo djelomični uspjeh jer se možemo s pravom pitati kakav bi tek uspjeh bio da Hrvatska nema najrestriktivniji Zakon o umjetnoj oplodnji u Europi - rekla je Karmen Rivoseki iz udruge Roda.
Treba uvesti donorstvo da parovi više ne odlaze vani
Prof. dr. Velimir Šimunić kaže kako su stručnjaci zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima, ali da hitno treba omogućiti parovima koji imaju “otegotne” okolnosti oplodnju više od tri jajne stanice. Smatra također da konačno treba profunkcionirati donorstvo sperme i jajašaca jer većina parova koji odlaze u inozemne klinike čine to upravo zato što u Hrvatskoj to zasad ne mogu učiniti.