U dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji broj hrvatskih državljana koji su dobili posao u institucijama EU, prema raznim vrstama ugovora, prešao je 500.
Najveći broj njih radi poslove vezane uz prevođenje, bilo da je riječ o prevoditeljima, lektorima ili pravnicima lingvistima, jer njih EU počne zapošljavati i prije nego što neka nova članica pristupi Uniji. Druga zanimljiva karakteristika za Hrvatsku jest to što je natprosječno velik broj žena među Hrvatima koji rade u EU institucijama. Od 197 Hrvata koji rade kao službenici u Europskoj komisiji, njih čak 134 su žene, a samo 63 muškarci. Na razini EU odnos je 52 prema 48 posto u korist žena. No, žena je znatno manje na visokim i stoga bolje plaćenim pozicijama.
Većina su prevoditelji
Na osnovi podataka prikupljenih od glavnih EU institucija, najveći broj hrvatskih građana dobio je posao u Europskoj komisiji (249), zatim u Europskom parlamentu (150), dok jednak broj, po njih 46, zapošljavaju Glavno tajništvo Vijeća i Sud Europske unije. Ako se tom broju doda još sedam koji rade u diplomatskoj službi Europske unije, zatim broj onih koje rade u Odboru regija, Ekonomskom i socijalnom odboru te raznim agencijama, onda se premašuje broj od 500 zaposlenih.
Još uvijek je dobar broj naših građana koji trenutačno rade za neku od EU institucija zaposlen privremeno ili kao takozvani privremeni agenti, čiji se ugovor može prekinuti u bilo kojem trenutku, ili kao ugovorni agenti, čiji se ugovor može produljiti do najviše šest godina. Postupno se povećava broj službenika koji su stalno zaposleni, a smanjuje broj onih koji imaju ograničene ugovore.
Od 249 Hrvata u Komisiji, 149 je službenika, 54 privremena djelatnika te 51 ugovorni djelatnik. Većinom su zaposleni kao administratori, na mjesta za koja se traži visoko obrazovanje, ali se ne traži nikakvo radno iskustvo. Početna pozicija je takozvana AD-5 i za nju, s dodacima, plaća iznosi oko 4500 eura mjesečno. Najveća je plaća za AD-16, što je pozicija direktora opće uprave, za koju je mjesečna plaća viša od 16.000 eura. Ipak, samo je mali broj Hrvata zaposlen na pozicijama višim od AD-5, i to uglavnom kao ravnatelji odjela, uključujući predstavništva Europske komisije i Europskog parlamenta u Zagrebu.
U Europskom parlamentu radi 150 Hrvata, od kojih 55 službenika, 58 privremenih i 13 ugovornih djelatnika. Njima treba dodati i 24 asistenta naših parlamentaraca kojima plaću isplaćuje Europski parlament.
U institucijama EU kažu da se proces dinamike zapošljavanja hrvatskih državljana odvija prema planu i da ne postoje kvote, nego se zapošljava prema potrebi. Komisija, iako to službeno ne zove kvotama, ima cilj zapošljavanja prema kojemu bi do 2018. trebala imati oko 250 stalno zaposlenih Hrvata, a sada ih je 140. Od 249 zaposlenih u Komisiji, čak 71 radi posao vezan uz prevođenje.
Prvaci Talijani
Posao u institucijama EU izuzetno je privlačan mnogima iz država članica s nižim životnim standardom.
U Europskoj komisiji najviše je zaposlenih Belgijaca - 4107, ali samo 1300 njih radi kao AD, dok ih oko 3000 radi posao asistenta za koji ne postoji tako velik interes među državljanima drugih članica kojima se za takvu plaću ne da napuštati svoju zemlju. Ako izuzmeno Belgijce s obzirom na to da je sjedište Europske komisije u Bruxellesu, onda su među zaposlenicima Komisije najzastupljeniji Talijani jer njih 2473 čini više od deset posto od preko 23.000 zaposlenih u Europskoj komisiji. Slijede Francuzi, njih 2266, te Nijemci čiji je broj pao ispod 2000 jer je među njima interes za rad u institucijama EU smanjen. Broj Britanaca je pao na samo 1000. S 1161 državljaninom Poljska je prema broju zaposlenika u EU prešla Veliku Britaniju.
Broj zaposlenih iz starijih država članica se smanjuje jer, budući da su počeli raditi davno prije proširenja, najviše ih iz tih zemalja odlazi u mirovinu. Nove države članice imaju znatno veći broj nižih platnih razreda od starijih država članica. Od više od 500 Hrvata trenutačno zaposlenih u EU institucijama, najveći ih je broj u početnom rangu administratora AD-5 za stalno zaposlene ili privremene agente te funkcionalnoj grupi IV za ugovorne agente. Iako se za izračun plaće koriste razni elementi, iz ovih skupina uglavnom dobiju oko 4500 eura mjesečno. Početna osnovna plaća za AD-5 je 4349 eura. Iz nje se oduzima doprinos od 10,3 posto za mirovinsko, dva posto za zdravstveno te za porez progresivno od 8 do 45 posto. Međutim, na kraju se bruto plaća uglavnom pretvara u neto, a najčešće je neto viši od bruta kada se dodaju dodaci za život izvan svoje države (16 posto osnovne plaće ili najmanje 505 eura), obiteljski dodatak od 170 eura plus dva posto plaće, kao i drugi dodaci ovisno o obiteljskom stanju.
Neto veći od bruta
Početna plaća za ugovorne agente za skupinu IV, za koju se traži fakultetsko obrazovanje, iznosi od 3100 do 5800 eura, ovisno o radnom iskustvu koje se priznaje. Za pozicije AST-3, za koje se ne traži fakultetsko obrazovanje, početna je plaća oko 3400 eura, a za najniži AST1 iznosi 2600 eura mjesečno.
Najviši rang hrvatskog zaposlenika u EU institucijama, ne računajući povjerenika Nevena Mimicu i članove Suda, trenutačno je na poziciji AD-13 za što je početna plaća 11.600 eura mjesečno. Najveći rang je AD-16 za koji je plaća oko 16.000 eura, a povjerenici, koji nisu službenici, primaju ukupno više od 20.000 eura mjesečno.
Hrvatski građani koji su na listi za posao kao ugovorni agenti žalili su se preko sindikata da su diskriminirani jer se ne mogu natjecati za poslove u agencijama koji, iako ugovorni, mogu biti neograničeni. Obrazloženje Komisije jest da su oni na tu listu ušli 2009. godine kad je natječaj bio drugačiji.