Prosječni hrvatski sudac polovicu svojeg radnog vremena radi poslove koji uopće ne zahtijevaju znanje suca. Neovisno o svojem sudačkom stažu, edukaciji i specijalizaciji, bavi se prosječno s čak 20 različitih vrsta predmeta. Predmet mu u prosjeku traje nešto više od četiri godine, a polovici sudaca svaku petu presudu sruši viši sud. Čak 21 posto zakazanih ročišta uopće se ne održi zbog neuredne dostave poziva.
Pokazalo je to veliko kvalitativno istraživanje provedeno ove jeseni na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (OGSZ), započeto na inicijativu grupe mladih sudaca s tog suda, koji su ga predložili Udruzi hrvatskih sudaca (UHS). U projektu su sudjelovali i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, predsjednik DSV-a Ranko Marijan, te ministar pravosuđa Orsat Mil...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....