Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama te njihovog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara RH.
Riječ je o tradicijskoj hrskavoj nadjevenoj tjestenini u obliku polumjeseca koja se, prema istraživanjima talijanskih povjesničara najvjerojatnije počela pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisani recepti sežu u 15. i 16. stoljeće.
Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, od Sicilije, Napulja, Genove do pokrajine Veneto, stoji u priopćenju Ministarstva kulture i medije.
Nezaobilaznica slastica za blagdane, radimo trogirske rafiole po starom receptu
Uloga rafiola u hrvatskim lokalnim zajednicama rezultat je kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme te slastice u obiteljima i u javnoj sferi. Hrvatska tradicijska kuhinja je, u većini slučajeva, poznaje na svome jadranskom području, gdje je bila neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa, napominju iz Ministarstva.
Postoje sličnosti i razlike u pripremi tijesta i nadjeva, rafioli se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem, a kako ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu na jednom području mogu se naći različite inačice i male posebnosti u njezinoj pripremi.
Uz upis u Registar se ističu mikrolokalne specifičnosti, čime se lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istakne svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.
Posebno je naglašena uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis, s obzirom na to da u Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, dok prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta.
Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
Nositelji su Samostan sv. Margarite s Paga, Muzej Cetinske krajine iz Sinja, Folklorni ansambl Tempet, Udruga ‘Porići 1680.‘ i Matica umirovljenika iz Makarske, Benediktinski samostan sv. Nikole, Osnovna škola Petar Berislavić i Društvo Kameni cvit iz Trogira, Turističko-ugostiteljska škola iz Šibenika i Pučko otvoreno učilište Imotski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....