ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) dobilo je novog predsjednika. Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan tajnim glasanjem 11 članova DSV-a pobijedio je protukandidata Marina Mrčelu, kolegu suca s Vrhovnog suda.
Ni ovaj se put, tvrdi, nije kandidirao sam, nego su ga predložili drugi. O svom izboru kaže da je to za njega više “neprilika, nego prilika”, s obzirom na obveze na Vrhovnom sudu gdje je sudac Kaznenog odjela. Marijan se nada će novi sastav DSV-a uspjeti ispuniti dvije najvažnije zadaće: transparentan izbor sudaca te provođenje stegovnih postupaka, kad to bude nužno. Do sada je DSV bio opterećen sumnjama o nepotizmu i utjecaju politike pri izboru sudaca.
Skromni uvjeti
- Važno je da se znaju pravila igre. To je u interesu i DSV-a, i pravosuđa, i građana - kaže Marijan. Ne bježi od toga da među sucima postoje “crne ovce”, zalutale u profesiju, ali većina su, ističe, časni ljudi koji “u skromnim uvjetima časno obavljaju posao”.
- Javnost i dalje uz suce veže epitete poput neradnici i korumpirani. Zbog toga je važno sankcionirati nerad. To nije demonstracija sile, nego je od općeg interesa. Nećemo biti bič božji, ali moramo štititi pravosuđe - najavljuje novi šef DSV-a.
Marijan je sudac zavidne karijere. Neki bi rekli i - strelovite. U sudstvu je od 1982. godine. Prošao je sve stepenice - prvih šest sudačkih godina proveo je na zagrebačkom Općinskom sudu, a sljedećih šest na Županijskom, specijaliziran za kazneno pravo. U međuvremenu, kratko je bio pomoćnik ministra pravosuđa na početku mandata Vlade Ivice Račana .
Zamjerili mu Paragu
Od 2004. godine sudac je Vrhovnog suda. Bio je i kandidat za predsjednika Vrhovnog suda 2005. godine, ali se u zadnji čas povukao jer u Saboru nije dobio konsenzus svih stranaka.
Iako su se SDP i HDZ složili da prihvate prijedlog predsjednika Stjepana Mesića i imenuju Ranka Marijana na čelno Vrhovnog suda, na noge su se digli IDS, HSP te nezavisni zastupnici Ivo Banac i Ivo Lončar.
Zamjerili su Marijanu suđenje iz osamdesetih kad je Dobroslava Paragu osudio za delikt mišljenja. ‘Vadili’ su mu i suđenje protiv Soroseve fondacije, odnosno Instituta Otvoreno društvo, zbog sumnje u utaju poreza u devedesetima. Po njega nezgodna epizoda zbila se i 2006. godine, kad je Marijan pokušao postati predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
Svoje je imenovanje uvjetovao time da mu se nakon osam godina na toj funkciji jamči povratak na Vrhovni sud. Budući da tadašnji Zakon o sudovima to nije dopuštao, Marijan je navodno inicirao njegovu izmjenu, a natječaj za čelno mjesto u Državnom izbornompovjerenstvu poništen je do izglasavanja novog zakona, što je Marijanu išlo u prilog. On je sve to negirao.
Sudio i novinarima
Marijan je u svojoj sudačkoj karijeri sudio i novinarima. Tako je 1998. godine u samo nekoliko dana uspio zgroziti javnost, a zatim zaslužiti i njezin pljesak. Prvo je u sporu Ministarstva obrane protiv novinara Globusa presudio u korist Ministrastva Obrane. Nekoliko dana kasnije, u drugom procesu, oslobodio je novinara istog tjednika, kojega su zbog klevete tužila 22 ministra Vlade Zlatka Mateše.
Unatoč brojnim kritikama sudac Marijan se nije odrekao niti jedne od svojih sudačkih odlukaa. I danas će reći da je i različita percepcija presuda u javnosti dio posla svakog suca.
- Tako vam je to s nama sucima. Jedan dan vam plješću i kuju vas u zvijezde, a onda vas zbog druge presude bace u blato - komentira danas Marijan.
Odluke suca Ranka Marijana koje su odjeknule u javnosti
- krajem 80-ih osudio je tadašnjeg disidenta Dobroslava Paragu na uvjetnu zatvorsku kaznu od pola godine, i tri godine zabrane javnog istupanja zbog delikta mišljenja
- u devedesetima sudio je Institutu Otvoreno društvo i njegovoj ravnateljici Karmen Bašić za sumnjivo financijsko poslovanje (navodna utaja poreza)
- novinara Globusa Davora Butkovića oslobodio je tužbe za klevetu 22 ministra Matešine Vlade
- u povodu tužbe Ministarstva obrane, izrekao je uvjetnu kaznu novinarima Globusa Davoru Butkoviću i Vladi Vurušiću zbog teksta da se haaški bjegunac Ivica Rajić skriva u vojarni Duilovo u Splitu
- bio je član sudačkog vijeća Vrhovnog suda koje je svim okrivljenicima u slučajevima “selotejp” i “garaža” smanjilo zatvorske kazne - Branimiru Glavašu sa 10 na 8 godina, Ivici Krnjaku s osam na sedam godina, Gordani Getoš Magdić sa sedam na pet godina, Tihomiru Valentiću s pet na četiri i pol godine, a Dinu Kontiću i Zdravku Dragiću s pet na po tri i pol godine zatvora.
Reizbor predsjednika sudova
Nakon imenovanja Državnog sudbenog vijeća javila se dvojba hoće li se sadašnji predsjednici sudova ponovno moći kandidirati na te iste funkcije kad im istekne manadat.
Novoizabrani predsjednik vijeća Ranko Marijan nema konačan odgovor na to pitanje.
- O tome Državno sudbeno vijeće tek treba raspraviti. No, ja ipak nisam za velike rezove - kaže novi predsjednik DSV-a Ranko Marijan.
Istodobno, smatra da bi preciznije trebalo doraditi metodologiju izbora sudaca.