Kao i uvijek dosad, ni u slučaju američko-izraelskog napada na Iran nema jedinstvenog stava hrvatske vanjske politike, odnosno Banskih dvora i Pantovčaka. S jedne strane, premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žestoko osuđuju Iran, a predsjednik Republike obrušio se na Sjedinjene Američke Države i Izrael, koje je optužio za kršenje međunarodnog prava. U svjetlu novih okolnosti zapovjedio je povlačenje sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona.
Dok predsjednik Zoran Milanović tvrdi da je "opasna svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak jer to ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas nego i u budućnosti", premijer Plenković u emisiji "Europe Today" izbjegava odgovoriti na pitanje jesu li napadi u skladu s međunarodnim pravom. "Kao što smo vidjeli, SAD i Izrael napade opravdavaju iscrpljenošću pregovora s Iranom o nuklearnom programu. Činjenica da Izrael smatra Iran i njihov nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom očito je bila razlog pokretanja operacije.
Plenković: Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu
Ta operacija nije samo pokrenuta da se unište nuklearna postrojenja nego i s ciljem promjene režima, što je bilo kristalno jasno posljednjih mjeseci vezano uz događanja oko Irana", poručio je premijer, koji je podržao stav Europske unije da su "napadi Irana i kršenje suvereniteta niza zemalja u regiji neoprostivi; Iran se mora suzdržati od neselektivnih vojnih napada". Premijer je rekao i da su naši predstavnici sudjelovali na sastanku Vijeća sigurnosti te je i na toj razini "osuđena odmazda koja se dogodila od strane Irana prema zaljevskim zemljama, pri čemu mete nisu bile samo vojne baze nego i drugi objekti koji ni na koji način nisu bili uključeni u operaciju".
Ministar na liniji Vlade
Na toj su liniji i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i ministar Gordan Grlić Radman, koji se o situaciji na Bliskom istoku oglašavaju putem platforme X. Tako je Ministarstvo za izbijanje rata optužilo Iran. "Žalimo što su nepopustljivost i nedostatak kredibiliteta iranskih vlasti u pregovorima o zaustavljanju njihova vojnog nuklearnog programa doveli do velike vojne intervencije Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana", piše u njihovoj objavi, u kojoj osuđuju "iranske napade odmazde balističkim raketama na susjedne zemlje, koji riskiraju daljnju regionalnu eskalaciju".
Ministarstvo je također objavilo da je ministar Gordan Grlić Radman telefonski razgovarao s ministrima vanjskih poslova Izraela, UAE-a, Katara, Omana, Iraka, Egipta i Tunisa. Sam ministar na svojem je profilu na platformi X napisao da je u razgovoru s izraelskim kolegom Gideonom Saarom pozvao na deeskalaciju. S druge strane, predsjednik Milanović je jasan da novi ratni sukob neće donijeti rješenje.
"Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, a kakvoj danas svjedočimo u Iranu, neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost. Posebno osuđujem vojne napade na civile, s bilo koje strane dolazili", poručio je predsjednik u svojem priopćenju.
Milanović: Povlačim vojnike iz Iraka i Libanona!
U Vladi je, očito, odlučeno da o situaciji na Bliskom istoku mogu govoriti samo premijer i ministar vanjskih poslova. Pitali smo ministra obrane Ivana Anušića, koji je prije nekoliko dana bio u Izraelu, jesu li napadi SAD-a u skladu s međunarodnim pravom, a on je odbio odgovoriti, rekavši da bi se zadržao na službenom stavu hrvatske Vlade. Ipak, posredno je poručio da se u to nemamo što miješati.
"O razlozima koji su doveli do rata, koji je jedan u nizu u povijesti, ni mi, a ni hrvatska javnost nemamo dovoljno informacija da bismo mogli reći zbog čega je to započelo i kako je započelo. To je stvar koju u ovom trenutku vode sile koje su s jedne strane predvođene Amerikom i Izraelom, a s druge strane Iranom, i to je sve što ja mogu reći", poručio je Anušić.
Promjena režima
Predsjednik i premijer su se ipak složili da je cilj vojne intervencije promjena režima u Iranu. Plenković tvrdi kako je "teško izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu", a Milanović upozorava da to može "imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, što znači i za građane Hrvatske".
Stoga naglašava: "Trebamo biti zabrinuti zbog opasnosti od ekonomske štete u vidu poskupljenja nafte i naftnih derivata, zbog opasnosti novog vala migracije izbjeglica prema europskim zemljama, kao i zbog opasnosti terorističkih prijetnji i ugrožavanja mira i sigurnosti građana Europe. Hrvatska u svakom daljnjem potezu mora voditi računa prvenstveno o svojim građanima i njihovim interesima i sigurnosti, posebice zato što je riječ o sukobu koji nije izazvala i od kojeg može imati samo štete".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....