Odluka Skupštine grada Subotice da se kao četvrti službeni jezik, uz srpski, hrvatski i mađarski, uvede i bunjevački, ponovno je otvorila lingvističko, ali i osjetljivo nacionalno i političko pitanje. A ono glasi, pokušava li vlast u Srbiji i Vojvodini dodjelom prava Bunjevcima povećati njihovu važnost, a tako dodatno smanjiti status tamošnji preostalih Hrvata?
Skupština grada Subotice usvojila je 4. ožujka odluku kojom je počeo postupak proglašenja "bunjevačkog jezika" službenim, koji će se okončati kada promjene statuta grada budu službeno usvojene. U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu i deklariraju se samo kao Bunjevci.
Spor se povlači već godinama. U...