RASPRAVA O PRORAČUNU PROTEGNULA SE DO SITNIH SATI Petrov prijedlog nazvao 'briselskim', Jovanović zgrožen iznosom za znanost i obrazovanje

U raspravi o prijedlogu proračuna za 2018. oporbeni saborski klubovi kritizirali su proračun i ocijenili da nije razvojan i nema viziju, dok su ga vladajući hvalili jer, tvrde, smanjuje poreznu presiju, jača lokalnu samoupravu, povećava sredstva za obitelji s djecom, povećava mirovine i plaće.

Božo Petrov (Klub Mosta) kazao je da proračun nije ni razvojan, niti socijalan, niti konsolidiran, te da Vlada nije odlučila štedjeti ni ulagati, niti se odlučila za strukturne reforme.

Svi vanjski čimbenici išli su nam u prilog, rast europskog gospodarstva, niske kamatne stope, geopolitička situacija na Mediteranu u prilog turizmu, a na kraju je Vlada odlučila napraviti ništa, ustvrdio je Petrov.

- Šteta prilike, to je realna ocjena proračuna, kazao je i zaključio da je proračun podređen isključivo uvođenju eura nazvavši ga 'briselskim', a ne hrvatskim proračunom.

Proračun za 2018. ne razlikuje se od prijašnjih proračuna i nema viziju, ne vide se reforme ključnih institucija, nema većih izdvajanja za pravosuđe ni znanost, a projekcije ne uzimaju u obzir Agrokor niti Brexit, ocijenio je Ivan Vilibor Sinčić (Klub Živog zida i SNAGA-e).

- Osnovne crte vođenja države vraćaju se na četiri jahača apokalipse, smanjenje prava, prodaju imovine, dizanje poreza i povećanje duga, ustvrdio je Sinčić.

Ana-Marija Petin (Klub HSS-a) kazala je da proračun pokazuje da će glavni generator rasta biti osobna potrošnja, no pita se kakav će to biti rast koji se temelji na osobnoj potrošnji kada gotovo trećina stanovništva živi od rizika siromaštva i socijalne isključenosti.

- Oko 250 tisuća građana prima plaću koja je manja od 3500 kuna, a gotovo 100 tisuća prima minimalnu plaću, a mi govorimo da će osobna potrošnja tih građana biti pokretač hrvatskog gospodarstva, istaknula je.

Poraznom je ocijenila i brojku o povlačenju sredstava iz EU fondova jer, kako je kazala, Hrvatska je u osam mjeseci ove godine ugovorila tek 1,4 milijarde eura, dok je isplaćeno 370 milijuna eura.

Boris Lalovac (Klub SDP-a) smatra problematičnim što se proračunski manjak pokriva višim poreznim prihodima budući da prihodi od poreza rastu duplo brže od gospodarskog rasta, ali isto tako i puno više padaju za vrijeme krize.

- U budućnosti ukoliko dođe do krize već sada moramo štedjeti da nam se ne dogodi takav veliki pad gospodarstva, kazao je. Upozorio je i na utjecaj Agrokora na gospodarstvo na što je, kako je rekao, upozorila i Europska komisija.

Osim rizika od ostvarenja prihoda manjih od planiranih postoji i rizik i na rashodovnoj strani u vidu sudskih tužbi na domaćem i međunarodnom planu, drži Tulio Demetlika (Klub IDS-a, PGS-a i LRI-a) koji također smatra da Vlada povećanjem rashoda za kupovanje socijalnog mira pokazuje da nema odlučnosti i hrabrosti za provedbu cjelovitih reformi za jačanje gospodarstva.

Da Vlada kupuje određene društvene skupine smatra i Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU).

Oporba je također kritizirala što nije planirano snižavanje PDV-a, te izrazila sumnju u dostatnost predviđenog povećanja sredstva za lokalne jedinice za njihovo normalno funkcioniranje i razvoj, a pita se i zašto nema pomaka u stavljanju državne imovine u funkciju.

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) naglasila je da su ciljevi proračuna za 2018. smanjenje porezne presije na gospodarstvo, jačanje lokalne samouprave, jačanje obitelji kroz naknade za obitelji s djecom, povećanje mirovina i plaća, kao i vraćanje braniteljskih prava.

- Proračun je oprezan jer ne možete očekivati drastičnije povećanje prihoda ako se ne povećaju porezi, kazala je Perić. Odbacila je također kritike oporbe da se ne povećavaju ulaganja u znanost i obrazovanje i to potkrijepila podacima o povećanju sredstava za taj resor s 13,89 milijardi kuna u 2016. na 16,12 milijardi kuna u 2018.

Robert Jankovics (Klub zastupnika nacionalnih manjina) smatra da su objektivni pokazatelji, kao smanjenje javnog duga, inflacija, deficit, rast BDP-a, bitno bolji od negativnih, kao i da proračun sadrži nekoliko izvrsnih poruka poput povećanja sredstava za jedinice lokalne samouprave, povećanje sredstava za rodiljne i roditeljske naknade, sredstva za uvođenje informatike u osnovne škole, ali i za nacionalne manjine.

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) kazao je da će podržati proračun zbog niza stavki, uključujući povećanje mirovina i izdvajanja za ljude na rubu siromaštva, izrazivši pritom žaljenje što za raspravu koja je nekada bila najvažnije pitanje u državi danas nema interesa.

Proračun pokazuje da ne trošimo više od onoga što prihodujemo, uvjeren je Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB) koji naglašava također nužnost povećanja plaća, pogotovo onih minimalnih.

- Proračun gledam kao onaj koji ide u tom pravcu i vjerujem da će Vlada kroz godinu raditi na tome i okretati se prema čovjeku, kazao je.

Nakon izlaganja klubova nastavljena je pojedinačna rasprava.

Jovanović: Ovo je za sjest' i plakat'

Među prijavljenima je bio i SDP-ov Željko Jovanović, koji je u svojoj raspravi ocijenio da je proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja 'za sjest i plakat' te je pozvao vladajuće da pokušaju osigurati više sredstava za obrazovanje.

- Brojke sve govore, proračun za obrazovanje i znanost raste 617 milijuna kuna, od čega 477 milijuna odlazi na plaće što je moralo ići po kolektivnim ugovorima. Dakle, rast je 140 milijuna kuna... Najporaznije je što u projekcijama za 2019. i 2020. obrazovanje raste 0,6 i 0,2 posto. Pa to je za sjest i plakat, kazao je Jovanović.

Pozvao je zato vladajuće da pokušaju osigurati više sredstava za obrazovanje i znanost.

- Nemamo ništa protiv aviona, ali dajmo onda isto toliko i obrazovanju jer avioni nam neće donijeti da živimo bolje ni veću kvalitetu života, rekao je Jovanović.

Podsjetio je da je Hrvatska po izdvajanju za znanost i obrazovanje na začelju Europe te istaknuo da ako se želimo približiti EU moramo biti spremni za obrazovanje i znanost izdvajati više.

Što se tiče projekcija, obrazovnu reformu provode ljudi, odgovorio mu je Milorad Batinić (HNS). Uvjerava također da cjelovita kurikularna reforma kreće 2019. i 2020.

Iako je za pojedinačnu raspravu bilo prijavljeno 20-ak zastupnika, većina ih je odustala jer se sjednica oduljila do kasnih večernjih sati zbog jutrošnjih učestalih zahtjeva oporbe za stankama i nezadovoljstva načinom vođenja sjednice predsjedavajućeg Gordana Jandrokovića.

Sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.