StoryEditor
ZADNJI DAN

RASPUŠTA SE SABOR, HRVATSKA IDE NA IZBORE: Tehnička Vlada moći će i bez parlamenta financirati nove mjere za pomoć gospodarstvu i građanima

 
Andrej Plenković, Gordan Jandroković
 Goran Mehkek / CROPIX

Vlada Andreja Plenkovića će i nakon raspisivanja parlamentarnih izbora imati gotovo sve važne ekonomske poluge u svojim rukama, pa i u slučaju financiranja novih mjera za pomoć gospodarstvu i građanima. Jedini uvjet koji će pritom morati zadovoljiti jest da ne povećavaju deficit državnog budžeta, jer bi u tom slučaju morali proglasiti izvanredno stanje i uz supotpis predsjednika države Zorana Milanovića donositi uredbe sa zakonskom snagom.

No Vlada neće morati povećavati deficit proračuna da bi financirala te mjere, nego će moći “samo” pronađi dodatne uštede na rashodovnoj strani proračuna i/ili provesti preraspodjele unutar budžeta. To je Vladi omogućeno člankom 4a Zakona o dopunama Zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2020., koji je Sabor donio 19. ožujka ove godine, kojima se ukida ograničenje od maksimalno 5% preraspodjele na pojedinim proračunskim stavkama, odnosno 15% za projekte vezane uz fondove EU.

Preraspodjele

Izmjenama tog zakona je, naime, određeno kako se “sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun”.

- U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu RH na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika. Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju. O izvršenim preraspodjelama iz stavaka od 1. do 3. ovoga članka, ministar je dužan svaka dva tjedna izvještavati Odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija - stoji u tom zakonu.

Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a, rekao nam je kako odbori nastavljaju formalno “postojati” i nakon raspisivanja izbora.

- To znači da je ministru financija i dalje potrebno samo da obavijesti saborski Odbor za financije o odlukama o preraspodjeli proračunskih sredstava i time je sve legalizirano. Mi prilikom usvajanja tih zakonskih promjena nismo htjeli dizati galamu kako nam se ne bi prigovaralo da opstruiramo financiranje mjera za pomoć gospodarstvu zbog saniranja posljedica epidemije, već smo zatražili da se saborski odbor pismeno obavijesti o tim preraspodjelama, što je ministar i radio putem emaila - rekli su nam Arsen Bauk i Boris Lalovac, bivši ministar financija.

Ta će odredba, pak, omogućiti Zdravku Mariću da i prilikom novih mjera, koje su on i Josip Aladrović, ministar rada, najavili donijeti do kraja svibnja, a koje će početi važiti od 1. lipnja, neograničenim preraspodjelama i barem formalnim uštedama u budžetu financira te mjere bez potrebe da Sabor to potvrdi zakonskim izmjenama. Kažemo formalnim, jer nova Vlada onda do kraja godine može donijeti novi rebalans proračuna kojim će uvažiti tadašnju gospodarsku i proračunsku stvarnost.

Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, i Goran Čular, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, potvrdili su nam, međutim, da bi u slučaju kada bi se proračunskim izmjenama povećao deficit državnog budžeta Vlada bila prisiljena primijeniti članak 17 Ustava RH i proglasiti izvanredno stanje kako bi uredbama sa zakonskom snagom uz potpis predsjednika države mogli vladati dok se ne formira nova Vlada.

Uštede

I Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, tvrdi kako Zakon o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora ne dozvoljava Vladi da uredbama provodi rebalans, odnosno mijenja deficit državnog proračuna. No on navodi i kako na osnovi članka 79 Ustava, na prijedlog Vlade, predsjednika države ili većine zastupnika, može u tom periodu biti organizirana izvanredna sjednica Sabora na kojoj bi se izglasao rebalans. Međutim, svi se naši sugovornici slažu kako Plenković neće posegnuti za proglašenjem izvanrednog stanja, osim u krajnjoj nuždi, već će situaciju pokušati rješavati masivnijim preraspodjelama i manjim uštedama unutar budžeta.

Vlada je prvim, ožujskim, paketom mjera za pomoć gospodarstvu preraspodijelila 2,1 milijardu kuna proračunskih sredstava, a potom su drugim paketom mjera i rebalansom proračuna pronađene još oko tri milijarde ušteda i preraspodjela, a najavljen je i treći paket. Vjerojatno će to biti dijelom korigirane dosadašnje mjere koje se tiču isplate “državnog minimalca” kao subvencija poduzećima za plaće radnika, te odgoda i otpis poreza i doprinosa, ali uz pooštrene kriterije odobravanja potpore i nadzora.

Kriteriji

Ministar rada je, među ostalim, već najavio kako će jedan od kriterija biti to da će subvencija minimalca (a možda o otpisa poreza i doprinosa) biti ograničena mogućom isplatom dobiti ili dividende, ali još nije poznato kako će se taj kriterij realizirati. Odnosno radi li se o dobiti i dividendi kompanija za 2019. ili 2020. ili za obje godine, hoće li isti kriteriji važiti za obrtnike, male i velike tvrtke te još niz nejasnoća vezanih uz takvu odluku. Ovakav razvoj situacije otvara mogućnost i da Vlada nekom preraspodjelom ili uštedom u proračunu “ukine” oko 750 mil. kuna vrijedan regres i božićnice u javnom sektoru ove godine, ali to je politička odluka koja još nije donesena na razini Vlade.

“Tehnička Vlada” je, pak, žargonski naziv za Vladu u periodu između raspisivanja parlamentarnih izbora do stupanja na dužnost Vlade nakon izbora, a njezin rad je definiran Zakonom o postupku primopredaje vlasti, koji je prvi put donesen 2004. Tim se zakonom uređuje postupak primopredaje državne vlasti i izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te se utvrđuju ograničenja ovlasti Vlade u tom periodu. Za rad Vlade u tom razdoblju najvažniji su članci 4 i 5, s tim da se člankom 4 određuje da “od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti”.

Iznimno, navodi se u tom članku, Vlada može, kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelja dužnosti. Dakle, taj članak ipak Vladi omogućava i kadrovske promjene, samo što ih mora provoditi pod egidom “vršitelja dužnosti”. Slična stvar je i s člankom 5 u kojem se navodi kako “od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza RH, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora”.

Refinanciranje

Doduše, tu postoji jedna ograda, a ona se odnosi na to da ako je “ugovor zaključen suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka je ništav”, ali i uz tu ogradu taj je članak dovoljno financijski “rastezljiv” da Vladi daje mogućnost da opravda gotovo svaku jaču odluku. Pogotovo u vrijeme epidemije koronavirusa.

Tom se točkom Vladi jasno daje pravo da donosi odluke koje se tiču refinanciranja dospjelih inozemnih financijskih obveza. Rebalansom proračuna je već usvojena mogućnost zaduživanja do 63 milijarde kuna, od kojih je oko 30 milijardi već manje-više realizirano. Uz to, odredba iz članka 5 u kojoj se navodi da je Vladi moguće sklapati ugovore od značajne vrijednosti u slučaju da bi “nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu”, u vrijeme epidemije i prateće krize pruža više nego solidan manevarski prostor za “poslovanje”.

Što je Vlada propustila napraviti i što je napravila

Smanjeni porezi na dohodak i dobit, nije provedena reforma državne uprave

- Odustalo se od jako važnog paketa mjera mirovinske reforme koji uključuje dulji radni staž i strože kriterije za odlazak u mirovinu

- Nije provedena reforma jedinica lokalne uprave i samouprave

- Nije provedena najavljena reforma državne uprave

- Funkcionalno spajanje bolnica i objedinjavanje javne nabave u zdravstvenom sustavu također je jedna od reformskih disciplina koja napreduje brzinom kornjače

- Provedena je reorganizacija mreža sudova, donesen je paket zakona koji predviđa i određene izmjene u pogledu daljnjeg unapređenja organizacije rada i upravljanja pravosudnim tijelima, ali opća je ocjena da je to dobar, ali nedovoljan korak u pravom smjeru glede reforme pravosuđa

- Od 2017. do 2019. značajno su smanjeni porezi na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost

- Na kraju 2019. javni dug je smanjen na 73% BDP-a, ali će zbog krize biti povećan na najmanje 86,7% BDP-a

- Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, počela je kurikularna reforma osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Doneseni su i drugi najavljeni zakoni i pravilnici. Realiziran je i pilot-projekt e-Škole, a silom prilika je i počela “digitalna nastava”

- Novim Zakonom o cestovnom prijevozu regulirao se rad Ubera i dodatno liberaliziralo tržište taksi prijevoza

- Provedena je značajna liberalizacija tržišta usluga, a i dalje se na tome radi

- Dobrim dijelom je proveden Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda, koji je predviđao pripajanje 54 tijela

- Podignut je dohodovni cenzus za dječji doplatak s 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice i uveden je dodatak za treće i četvrto dijete

- Povećana je porodiljna naknada

- Provedeno je smanjenje parafiskalnih nameta (nedovoljno, ali osjetno, a ista ocjena važi i za administrativno rasterećenje gospodarstva)

- Počela jača digitalizacija na svim područjima, a sve je jako pojačano zbog krize, iako ima još puno prostora za napredak

- Kasni se i s restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, Croatia Airlinesa i drugih velikih javnih poduzeća. Uljanik grupa je posebna priča, teška najmanje 4,5 milijardi kuna plaćenih jamstava

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 07:27