BORBA PROTIV COVIDA

Raste broj hospitaliziranih: ‘Nastavi li se trend, za 14 dana punit ćemo i šatore u Dubravi‘

Situacija je teška i u Infektivnoj klinici dr. Frana Mihaljevića, gdje je jučer bilo 110 pacijenata
 Goran Mehkek/Cropix

Hoće li nove epidemiološke mjere dati konkretnih rezultata u obuzdavanju epidemije, trebat će pričekati barem desetak dana, ali da koronavirus u Hrvatskoj ne miruje, govore i jučerašnji podaci. Imamo 3308 novozaraženih od 9216 testiranih, a također i 2031 hospitaliziranog, od kojih 223 na respiratoru.

To pokazuje da se trend barem trećine pozitivnih među testiranima nastavlja. Osim toga, u roku od 24 sata u bolnicama je 50 pacijenta više nego u subotu i 10 više na respiratorima. Naime, Nacionalni je stožer izvijestio da je u posljednja 24 sata bilo dvjestotinjak manje zaraženih negoli prethodnog dana, ali pritisak na bolnice i dalje se nastavlja. Svjedoči tome i situacija u KB-u Dubrava, koji je jučer imao čak 400 popunjenih kreveta i 70 pacijenta na respiratoru. Više od polovine pacijenata u Respiracijskom centru bilo je na kisiku.

"Ubrzano smo protekla tri dana pripremali novu intenzivnu jedinicu sa 14 kreveta koju će od danas voditi tim zdravstvenih djelatnika iz KB-a Sveti duh, KB-a Merkur i Dječje bolnice u Klaićevoj. Također smo krenuli s pripremom preostalih 225 kreveta jer se broj pacijenata iz dana u dan značajno povećava. Nastavi li se taj trend, bojim se da bismo uskoro mogli aktivirati i šator ispred bolnice za nešto lakše pacijente. Naime, vrlo je jednostavno izračunati, ako idućih dana budemo primali dnevno 15 do 20 pacijenta, za dva tjedna popunit će se svi kreveti u zgradi bolnice", objašnjava prof. dr. Ivica Lukšić, v. d. ravnatelja KB-a Dubrava.

Dodaje da sad bolnica ima na raspolaganju 85 intenzivnih kreveta, odnosno 14 po timu, te da je tako veliki kapacitet intenzivne skrbi u KB-u Dubrava moguć jedino uz pomoć zdravstvenih djelatnika koji dolaze raditi iz drugih bolnica, a među njima je i velik broj onih koji su se sami prijavili za rad u centru.

image
Ivica Lukšić
Goran Mehkek/Cropix

Novih 10 respiratora

"Trenutno imamo šest jedinica intenzivne skrbi, od kojih tri vode liječnici iz naše bolnice, jedan kolege iz KBC-a Zagreb, a drugi liječnici i medicinske sestre iz KBC-a Sestre milosrdnice. Njima se od jučer pridružuje ovaj novi tim sastavljen od liječnika i medicinskih sestara iz tri zagrebačke bolnice", objašnjava prof. dr. Lukšić.

Također, za koji dan stići će novih 10 respiratora, i to ne iz drugih bolnica, nego je riječ o nabavi koju je ugovorilo Ministarstvo zdravstva upravo za covid-bolnicu. Naglašava da, zbog toga što je velik broj djelatnika iz drugih bolnica, u ovom trenutku nema adekvatnih prostora za tako veliki broj zdravstvenog osoblja kojem je potrebno da se između dviju smjena istuširaju i odmore. Uskočila je Policijska akademija u neposrednoj blizini KB-a Dubrava.

"Nakon četiri sata rada autobus ih vozi u Policijsku akademiju, gdje su im osigurani adekvatni prostori. Autobus, koji je osigurao Grad Zagreb, zdravstvenom je osoblju na raspolaganju 24 sata kako bi se moglo vratiti u bolnicu", objašnjava prof. dr. Lukšić. Valja naglasiti da je u ovom trenutku u KB-u 50 kirurških pacijenata jer se dnevno obave barem dvije operacije covid-pozitivnima sve kako bi se ostalim bolnicama omogućilo da što dulje mogu primati nezaražene pacijente.

Djelatnici u samoizolaciji

Također, prof. dr. Lukšić dodaje da je zaštita djelatnika u covid-bolnici očito dobra jer trenutno je samo 41 djelatnik u samoizolaciji, od kojih je 36 pozitivno. Valja naglasiti da su od početka epidemije u Primarnom respiracijskom centru hospitalizirana 1323 pacijenta (90 posto u novom valu), da je učinjeno 150 CT-pretraga te 87 operacija.

Dijalizu je trebalo 38 pacijenta, a 11 je imalo interventne kardiološke zahvate. Nažalost, u bolnici su umrla 294 bolesnika. Smrtnost je velika, kaže prof. dr. Lukšić, ali naglašava da se u Dubravi liječi velik broj najtežih pacijenta koji najčešće imaju neke druge kronične bolesti.

Situacija je teška i u Infektivnoj klinici dr. Frana Mihaljevića, gdje je jučer bilo 110 pacijenata, od kojih 26 na intenzivnoj skrbi. Njih 17 bilo je na respiratoru, a ostali na visokoprotočnom kisiku (HFNC). To znači da su u toj bolnici jučer bila samo dva slobodna mjesta na intenzivnoj skrbi. Nažalost, smrtnost onih koji završe na respiratoru je, kao i u drugim zemljama, i u Hrvatskoj velika, odnosno više od 60 posto.

Da situacija nije dobra, potvrđuju i jučerašnji podaci po kojima je u samo 24 sata preminulo čak 49 osoba, a povećan je broj onih kojima treba bolničko liječenje. Trenutno imamo 19.985 aktivnih slučajeva, a 43.023 osobe su u samoizolaciji. Od početka epidemije od koronavirusa umrle su u Hrvatskoj 1353 osobe.

Teorija o imunitetu krda promašena je i štetna

Pokušaj stjecanja kolektivnog imuniteta, ili, kako ga neispravno zovemo, imuniteta krda, preko slobodne cirkulacije virusa u populaciji mogao bi donijeti neizmjernu štetu i patnju - tako započinje nedavno objavljeni članak u Natureu, jednom od vodećih znanstvenih časopisa, iz kojeg je razvidno da je, zapravo, riječ o "opasnoj pogrešci bez znanstvenih dokaza".

"Puštanje virusa da se slobodno širi u populaciji dovodi do niza problema i do znatnog gubitka ljudskih života bez jamstva da bi nam to omogućilo povratak u normalnost", kaže Kristian G. Andersen, iz Scripps centra, koji je 2016. dobio 206 milijuna dolara za razvoj opsežnog programa "O nama". Osvrnuo se i na sve češće informacije da je moguće ponovno zaražavanje nakon preboljene bolesti.

"Ako je točno da je moguće zaraziti se već sljedeće sezone, onda prirodno okuživanje nema smisla. U toj situaciji ne postoji čarobni štapić, cijepljenje je jedini etični način stvaranja kolektivnog imuniteta", kaže Andersen.

"Kolektivni imunitet vrlo je vrijedan, ali kao rezultat procjepljivanja populacije, jer onemogućava ili smanjuje vjerojatnost da neki patogen uzrokuje pojavu epidemije. U praksi to znači da se zaraza ne bi mogla jače širiti. Za ovaj je virus procijenjeno da bi za smanjivanje šanse zaražavanja i slobodnog širenja virusa u populaciji procijepljenost trebala biti 70 posto.

Drugim riječima, cijepljenje protiv koronavirusa jedina je šansa u borbi protiv covida-19", kaže prof. dr. Ozren Polašek, član Vladina znanstvenog savjeta za covid-19. (Goranka Jureško)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2021 08:05