Najava o mogućem umirovljenju načelnika Glavnog stožera, admirala Hranja izazvala je žestoku reakciju predsjednika Republike Zorana Milanovića. "On je imenovan na četiri godine i ne može ove godine ići u mirovinu. Ministar obrane ne smije i ne može umiroviti Hranja. Upozoravam ih da paze što rade", izjavio je vrhovni zapovjednik i pritom otkrio jednu nepoznatu stvar. "Tadašnji ministar obrane Krstičević potpisao je odluku u kojoj piše da će Hranj dužnost načelnika obnašati do kraja mandata i da se na njega ne odnose uvjeti za odlazak u mirovinu."
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, početkom 2020. godine tadašnji ministar obrane zaista je potpisao takvu odluku potaknut činjenicom da je admiral Hranj te godine napunio 58 godina te se u startu željela izbjeći pravna nedosljednost u Zakonima o obrani i službi u Oružanim snagama, koja je praktički onemogućavala da novi načelnik Stožera odradi puni mandat. No, ta odluka, tvrde nam sugovornici, nije iznad zakona, a on je jasan i precizan.
Sila zakona
Članak 205, stavak devet propisuje da djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom, kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj general/admiral, odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina. General Hranj u rujnu puni 60 godina i sukladno zakonu mora ići u mirovinu.
Vrhovni zapovjednik u svojim izjavama naglašava kako su iznad zakona dogovor njega i premijera Plenkovića, koji je sklopljen na početku Milanovićeva mandata, da će imenovati Hranja na četiri godine te odluka koju je potpisao tadašnji ministar obrane. Milanović zdušno braneći admirala Hranja zapravo tvrdi kako je načelnik Glavnog stožera praktički nesmjenjiv do isteka mandata. No, u prošlosti je bilo više primjera u kojima su zapovjednici vojske bili umirovljeni odlukom ministra obrane znatno prije isteka mandata.
Ministrica obrane Željka Antunović 2002. godine umirovila je načelnika Glavnog stožera, generala Petra Stipetića na polovici mandata. Imenovan je ožujku 2000. godine na mandat od pet godina. Tada je zakon propisivao da generali u mirovinu moraju ići s napunjenih 65 godina, a Stipetić je rođen 1937. Ministrica Antunović ga je tada umirovila, a da ga tadašnji predsjednik nije ni razriješio dužnosti. General Josip Lucić 2011. godine umirovljen je odlukom ministra obrane na polovici svog drugog mandata, kada je imao 54 godine.
Njihovi nasljednici, generali Drago Lovrić i Mirko Šundov, svoje mandate odradili su do kraja, ali su odlukom ministra obrane umirovljeni mnogo ranije nego što je to nalagao zakon - general Lovrić s 55, a general Šundov s 58 godina. Dakle, uvijek su dosad ministri obrane, sukladno zakonu, donosili rješenja o umirovljenju časnika u činu generala/admirala/načelnika Glavnog stožera i prije isteka njihova mandata, i to nikada nije bio problem. Predsjednik Milanović sada tvrdi kako admiral Hranj neće biti umirovljen iako se za to ove godine ispunjavaju zakonski uvjeti te Vladu, odnosno premijera Plenkovića, upozorava da paze što rade. On zdušno brani ostanak generala i optužuje Vladu da želi kadrovirati vojskom.
Raniji sukobi
S druge strane, ministar obrane Mario Banožić još uvijek se decidirano ne izjašnjava hoće li umiroviti admirala Hranja. "Daleko je 31. prosinca", izjavio je kratko u petak. No, naši sugovornici tvrde kako je to vrlo izgledno. Odnosi ministra obrane i načelnika Glavnog stožera već dugo nisu dobri. Sve započelo još u listopadu 2021., kada je Hranj tražio produljenje službe za brigadira Elvisa Burčula, a Banožić je donio rješenje o njegovu umirovljenju. Tog istog mjeseca u vojarni u Požegi ministru je bilo onemogućeno obraćanje vojnicima koji su davali prisegu. Ministar je tada rekao da mu je to zabranio admiral Hranj na osnovu zapovijedi predsjednika te je ustvrdio da mu je Hranj rekao da će podnijeti ostavku.
Hranj je, pak, s druge strane kazao da je Banožić od njega tražio podnošenje ostavke i da ministru nije zabranio govoriti, nego je proveo naredbu vrhovnog zapovjednika. Ministar obrane prozvao je Hranja i da krši zakonsku proceduru jer Uredu predsjednika odobrava korištenje vojnih sredstava bez njegove suglasnosti i odobrenja. Naime, predsjednik je putem zapovjedi od Hranja tražio angažman tehničkih sredstava i ljudstva za protokolarne i druge obveze Ureda predsjednika zaobilazeći ministrov kabinet, a troškove je plaćao MORH.
Stoga je ministar donio odluku da troškovi pružanja potpore Oružanih snaga Uredu predsjednika neće biti plaćeni ukoliko to on ne odobri. Ako ministar obrane umirovi admirala Hranja krajem godine, sasvim je jasno da neće biti dogovora predsjednika i premijera oko novog načelnika. Tu će dužnost najvjerojatnije obavljati general Siniša Jurković, sadašnji zamjenik načelnika.