Vlada planira, kako nam je neslužbeno potvrđeno, uz prijedlog Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije predložiti i prihvaćanje posebne, interpretativne izjave, kojom bi se “dodatno pojasnila tumačenja pojedinih članaka Konvencije”.
Što će interpretativna izjava točno sadržavati, nije poznato: navodno je njezin tekst usuglašen između premijera Andreja Plenkovića i resorne ministrice Nade Murganić, no o tekstu, kako nam kažu, još nije bilo ozbiljne rasprave ni u samom HDZ-u niti s drugim koalicijskim partnerima.
Interpretativna izjava je, kako je definira Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora iz 1996. godine, jednostrana izjava u pisanom obliku, bez obzira na to kako je sastavljena ili nazvana, kojom Republika Hrvatska, prigodom potpisivanja ili davanja pristanka da bude vezana međunarodnim ugovorom, izražava tumačenje, objašnjenje ili preciziranje nekih odredaba toga međunarodnog ugovora u njihovoj primjeni na Republiku Hrvatsku ili iznošenje političkog stava.
Prikrivena rezerva
Interpretativne izjave su, kako piše dr. Trpimir M. Šošić sa zagrebačkog Pravnog fakultetu u radu “Interpretativne izjave uz međunarodne ugovore”, u nekim slučajevima zapravo prikrivene rezerve različite od onih koje međunarodni ugovori propisuju, a razlozi za njihovo ulaganje obično su to što “država želi iskoristiti fleksibilniji pravni režim za interpretativne izjave i tako zaobići izričitu ugovornu klauzulu o zabrani rezervi ili vremensko ograničenje stavljanja rezervi”.
Ako je tumačenje koje u interpretativnoj izjavi predlaže država autorica izjave prihvaćeno od drugih ugovornica, takva izjava postaje dio naknadnog sporazuma ili prakse, piše dr. Šošić. Ako je pak druge države ugovornice ne prihvate ili joj čak izričito prigovore, njihovo odbijanje dovest će u krajnjoj liniji do spora o tumačenju međunarodnog ugovora.
Jedina država koja je do sada ratificirala Konvenciju i uložila izjavu je Poljska, koja je u izjavi ustvrdila da će Konvenciju primjenjivati “u skladu s vrijednostima i odredbama Ustava Poljske”. Na tu izjavu službene prigovore uložilo je šest država potpisnica Konvencije. O interpretativnoj izjavi prošlih se mjeseci raspravljalo i u Bugarskoj, koja je odgodila ratifikaciju Istanbulske konvencije za kraj godine. U Bugarskoj se vodi gotovo identična rasprava o Konvenciji kakva se vodi i u Hrvatskoj - u prvom je planu tzv. rodna ideologija koju Konvencija uvodi i opasnosti koje iz nje proizlaze.
Stoga je u siječnju ove godine bugarska ministrica pravosuđa predložila da se Konvencija ratificira uz dozvoljene rezerve te prihvaćanje interpretativne izjave u kojoj bi stajalo da će se Konvencija primjenjivati “u skladu s vrijednostima bugarskog Ustava” te će se u njoj “razjasniti kako Bugarska shvaća društveno konstruiranu ulogu roda”.
Ustavne vrednote
Ministrica Nada Murganić jučer nije odgovorila na naša pitanja vezana uz pojašnjenja svojih izjava o ogradama i izjavama koje Hrvatska planira predložiti uz ratifikaciju Istanbulske konvencije. Podsjetimo, dan ranije navela je kako ćemo ratificirati Istanbulsku konvenciju, ali i zaštiti naše ustavne vrednote. Zastupnici iz HDZ-a smatraju kako je time dala naslutiti kako će pokušati naći mehanizam za primirivanje strasti krajnje konzervativne struje unutar stranke, ali da takva izjava u praksi neće utjecati na punu primjenu Konvencije.
Premijer Andrej Plenković pak jučer je izjavio kako je za njega ta konvencija prije svega konvencija koja treba unaprijediti nacionalne mehanizme za zaštitu od nasilja nad ženama i zaštitu od nasilja u obitelji, ali da postoje određene osjetljivosti u pojedinim segmentima hrvatskog društva u pogledu te konvencije. - U obrazloženju Konvencije mislim da se jasno može razjasniti sve ono što danas izaziva prijepore kod pojedinih političkih stranaka. Postoje određeni aspekti koji zahtijevaju bolje obrazloženje u samom obrazloženju zakonskog akta, a to ćete vidjeti kad dođe na Vladu - rekao je Plenković.