Pokušaj zagrebačkoga Županijskog suda da razdvoji suđenje za osječke ratne zločine na dva odvojena postupka - jedan koji bi se vodio protiv Branimira Glavaša i drugi koji bi se vodio protiv ostale petorke koju optužnica tereti da su mu bili pomagači i izvršitelji u ratnim zločinima protiv srpskih civila - zapovjednika Samostalne uskočke satnije - Ivice Krnjaka, Glavaševe ratne tajnice Gordane Getoš te trojice pripadnika te satnije Dine Kontića, Tihomira Valentića i Zdravka Dragića - propao je.
Vrhovni sud je, kako neslužbeno doznajemo, presudom ukinuo rješenje izvanraspravnog sudskog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2018. kojim je predsjedao Ivan Turudić, prema kojem se suđenje Branimiru Glavašu trebalo voditi odvojeno od postupka njegovim pomagačima i izvršiteljima. DORH je protiv rješenja o razdvajanju podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud je, kako doznajemo, većinu argumenata iznesenih u zahtjevu i uvažio, pa će zagrebački Županijski sud morati nastaviti s jedinstvenim postupkom Glavašu i ostalima.
Svjedočenje tajnice
U listopadu 2017. pred zagrebačkim Županijskim sudom počelo je ponovljeno suđenje Glavašu i ostalima za ratne zločine nad srpskim civilima o ratnom Osijeku. To, kad su posrijedi ratni zločini najkompleksnije suđenje vođeno pred hrvatskim pravosuđem, ponavlja se nakon što je Ustavni sud u siječnju 2015. odlučio ukinuti pravomoćnu presudu iz 2010. Vrhovni sud je slijedom odluke Ustavnog suda ukinuo prvostupanjsku presudu Glavašu i ostalima i naložio ponovno suđenje u Zagrebu.
Zahtjevni proces ponovnog suđenja dodijeljen je sudskom vijeću Tanje Pavelin Borzić. Ona je ponovljeno suđenje počela kao jedinstveni postupak, ali se nakon tri održane rasprave u siječnju 2018. odlučila na neobičan proceduralni manevar - zatražila je razdvajanje suđenja na dva odvojena postupka, a njezin zahtjev je izvanraspravno sudsko vijeće pod predsjedanjem Ivana Turudića, dva mjeseca kasnije i uvažilo.
Ključni iskaz
Međutim, Vrhovni sud je ustvrdio da je razdvajanje postupka suprotno ZKP-u jer je u slučaju Glavaš i ostale petorke riječ o istim kaznenim djelima, istim dokazima i istim svjedocima pa je posve nesvrhovito iste svjedoke i iste dokaze ispitivati i izvoditi dva puta. Razdvajanje postupka Glavašu i ostalima, da je kojim slučajem uspjelo, imalo bi jednu važnu proceduralnu posljedicu. U odvojenom postupku protiv Glavaša, u dijelu koji se tiče dokazivanja zločina kolokvijalno nazvanih “selotejp”, ne bi se više mogao koristiti krunski okrivljenički iskaz Glavaševe ratne tajnice Gordane Getoš koja je policiji priznala da je od Glavaša dobivala papiriće s imenima srpskih civila koje je trebalo likvidirati, a koje je ona predavala članovima uskočke satnije.
Njezino priznanje povezuje ostala svjedočenja i materijalne dokaze s Glavašem. U odvojenom postupku protiv Glavaša ne bi se mogao koristiti ni okrivljenički iskaz Zdrava Dragića, koji je također policiji priznao da je kao pripadnik uskočke satnije sudjelovao u odvođenju i likvidaciji srpskih civila.