Prof.dr.sc. Ivica Lukšić, ravnatelj KB Dubrava u emisiji HRT-a "1 na 1", prisjetio se u razgovoru s Romanom Bolkovićem kako su se neposredno nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš stupio na dužnost - na dnevnoj bazi su povećavale aktivnosti pripreme i organizacije za ono što nam se spremalo.
- Organizirao se u Ministarstvu zdravstva krizni stožer i ekspertna skupina. To su bili vrlo intenzivni sastanci na kojima su se sastajali ljudi različitih profesija. To je bilo vrijeme kada smo imali malo podataka o virusu, rekao je i dodao kako su u tim trenutcima epidemiolozi najviše usmjeravali na smjer kojim se treba ići u smislu protuepidemioloških mjera.
Kako kaže, tada se odlučilo da se treba osnovati 4 veća centra za zbrinjavanje najtežih bolesnika u zemlji, a to su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek u kojima će se zbrinuti najteži bolesnici koji će osim COVID-a zahtijevati i ostalu medicinsku skrb.
- Tada sam imenovan za koordinatora za bolničko liječenje COVID bolesnika u Zagrebu i 7 okolnih županija, a i neposredno nakon toga imenovan sam koordinatorom KBC Dubrava, rekao je.
Naglašava kako je to bila velika odgovornost za njega. Govori kako je njegov zamjenik bio infektolog Marko Kutleša i u tim su danima oni surađivali vrlo blisko.
Smatra da smo se kao zdravstveni sustav u ovoj situaciji pokazali izuzetno dobrima.
Na pitanje koji su problemi s kojim su se zdravstveni radnici suočili, Lukšić je rekao kako su se uz veliku požrtvovnost djelatnika, događale i nepojmljive stvari. Kako kaže, nepojmljivo je kada u bolnici nestane struje, kada se razbijaju vrata da bi do toga došlo.
- S ovim odmakom znamo da se sve to nije događalo slučajno ni spontano, govori.
Lukšić naglašava kako je mnogo stručnjaka otišlo iz sustava, a kako kaže, ljudi odlaze kada nisu zadovoljni sa svojom pozicijom, nemaju perspektivu i pristojne uvjete rada.
- Smatram kako smo uspjeli stabilizirati situaciju i zaustaviti odlazak stručnjaka. Smatram kako naši zaposlenici trenutno imaju perspektivu u Hrvatskoj, naglasio je.
Protekle zime je KBC Dubrava brinula samo o bolesnicima oboljelim od COVID-a, međutim od početka pandemije u bolnici je učinjeno preko 900 kirurških zahvata kod oboljelih od COVID-a.
- Ni jedan zdravstveni sustav nema dovoljan broj infektologa i pulmologa za liječenje ovakvih bolesnika. Mi smo se od prvog dana svi uključili u liječenje oboljelih od COVID-a, naglašava.
Većina bolesnika je vezana za krevet i tu je njega bolesnika izuzetno važna. Medicinske sestre i tehničari su oni koji su najviše dali, a i sada najviše brinu o 180 bolesnika koji su u KBC Dubrava.
- Ova će bolest za mlade ljude i one cijepljene proći kao lakša bolest, međutim za starije, one s bolestima, onkološke bolesnike to može biti teška pa i smrtonosna bolest i tu dvojbe nema, naglasio je.
Dodaje kako je u KB Dubrava liječeno više od 7 200 ljudi, a preminulo ih je više od 2 200.
Smatra kako je odgovornost onih čija se riječ čuje u društvu velika te bi se tu trebalo dopustiti da govori struka i kompetentni ljudi, te da bi se tako dogodila i veća procijepljenost.
Lukšić naglašava kako postoji živa znanstvena komunikacija sa kolegama iz raznih centara.
Na pitanje kako se rješava problem bolesnika koji boluju od drugih bolesti i kojima je uskraćena adekvatna zdravstvena zaštita, Lukšić je rekao kako je to problem od početka pandemije, kako kaže, sustav se bori da osim COVID bolesnih i svi ostali dođu do adekvatne zdravstvene skrbi.
Na pitanje kako razmišlja o kolegama medicinarima koji su odbili cijepljenje, Lukšić je rekao kako je to teško razumjeti.
- U KB Dubrava cijepljeno je 95 posto liječnika, ali medijsku pozornost dobiva onih 5 posto, zaključuje Lukšić za HRT.