StoryEditor
TOME ANTIČIĆ

RAVNATELJ RUĐERA 'Samo inovacije mogu smanjiti nezaposlenost'

Novac treba dati za najbolje u znanosti, a oni će donijeti profit svima. Tako to funkcionira u Americi i Europi
 Boris Kovačev/CROPIX

Unatoč golemim financijskim problemima na Institutu Ruđer Bošković, Vladinim, kao i dugovima iz prošlosti, ravnatelj naše najveće znanstvene kuće dr. Tome Antičić optimistično očekuje 2014.

Taj 44-godišnji fizičar, koji je diplomirao na Sveučilištu London, magistrirao na Cambridgeu, doktorirao na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu, a usavršavao se u CERN-u, velik dio života proveo je u inozemstvu. Stoga se njegova promišljanja o znanosti i razvoju uvelike razlikuju od stavova većine u hrvatskoj akademskoj zajednici.

Sukob sa sindikatima

Sadašnja ulaganja u istraživanje i razvoj iznose 0,7 posto BDP-a, a do 2020. trebala bi se povećati na 1,4 posto BDP-a. Je li to dovoljno ambiciozno?

- Čak i s ovih 0,7 posto BDP-a, moglo bi se u znanosti napraviti puno više kada bi vladao meritokratski pristup na puno višoj razini. Imamo limitirana, a ne beskonačna sredstva na raspolaganju i treba donijeti odluku: ovo je dobro, tu imamo najveće perspektive, tu ćemo ulagati više, ali je dakako onda i nužno da kratkoročno uzmemo sredstva od nekoga drugog. No dugoročno će se stvoriti nova vrijednost pa će svi profitirati.

Meritokratski pristup u znanosti kod nas nije dobro prihvaćen?

- Više od 85 posto od onoga što država daje za znanost ide na plaće. Ako se bude išlo na linearno smanjenje plaća, to će biti katastrofa. Onda će oni dobri u znanosti biti demotivirani, a oni koji su dosad malo radili, radit će još manje. Znam da sam tu u sukobu sa stavom sindikata, ali morat će se omogućiti odlazak onih koji neodgovorno izvršavaju svoje obveze te zapošljavanje manjeg broja izvrsnih ljudi. Ili rangirati plaće tako da se procijeni koji su ljudi najbolji, i to ne po hijerarhiji nego po ostvarenim rezultatima i projektima koje dobivaju iz EU itd. Trebalo bi biti moguće podići plaću onima koji su najproduktivniji, a smanjiti onima koji ne ostvaruju rezultate.

Nema više izgovora

Što je po vama važnije: uložiti dvije milijarde kuna u istraživanje i razvoj ili tim novcem čuvati socijalni mir tako da se pomažu gubitaši među državnim poduzećima?

- Treba dati tamo gdje ima najviše perspektive u znanosti i inovacijama. Ponavljam, ne dijeliti sredstva linearno, nego davati najperspektivnijim dijelovima znanstvenih i tehnoloških institucija. Primjerice, ako bi se davalo Ruđeru, onda nikako sredstva svima, nego samo najperspektivnijima. Velik broj nezaposlenih od 360.000, koji će još rasti, uvelike je rezultat toga što se u Hrvatskoj desetljećima kupuje socijalni mir. Dakle, treba davati sredstva najboljima i najperspektivijima. To je teško i mučno, no funkcionira u Americi i zapadnoj Europi.

Hrvatska ima mali broj patenata i inovacija. Zaostajemo i za Češkom i za Slovenijom. Što je razlog?

- Pođimo od škola, u kojima je preveliki broj predmeta. Inovatori se rađaju i kao djeca se modeliraju. Ako ih sustav guši već u osnovnoj i srednjoj školi, kad odrastu neće postati inovatori. Zatim, na Ruđeru, ali i u cjelokupnoj akademskoj zajednici prema dosadašnjim pravilima patenti se nisu uvažavali. Sada će prema novom zakonu biti omogućena određena fleksibilnost. No u akademskoj zajednici prevladava mentalitet prema kojemu znanstvenik koji pokušava patentirati i komercijalizirati znanje ne nailazi na priznanje kolega. To vani nije slučaj. Ako si na MIT-u i imaš patent koji ti donese milijune dolara, to se respektira. Vani kad ljudi doktoriraju, više od 80 posto ih završi u industriji. Ti ljudi postaju šefovi start-up tvrtki, novih inovativnih kompanija koje zapošljavaju ljude i jedan su od oslonaca ekonomija na Zapadu. Kod nas 80 posto ljudi s doktoratima nastavlja akademsku karijeru.

Pomoć u patentiranju

No patentiranje je skup i dugotrajan posao.

- Ako netko ima međunarodni patent, bilo bi dobro da država to pokriva u slučaju da se procijeni da ima potencijal. Nikad se ne zna kad neki patent može postati važan. Mi na Ruđeru imamo patent star desetak godina, a tek sada pokazuje širi potencijal. To je patent koji se odnosi na geliranje nafte. Iako je u početku njegova primjena zamišljena u zaštiti okološa, sad ima potencijal jer bi u budućnosti mogao utjecati na smanjenje cijene transporta nafte.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2020 15:56