Neprovedivo! Tako bi se, u jednoj riječi, mogle sažeti prve (pr)ocjene iz škola i struke o mogućnosti primjene epidemioloških uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zaštitnim mjerama kojih bi se trebale pridržavati odgojno-obrazovne ustanove, djelatnici, učenici i roditelji nakon povratka u vrtiće i osnovne škole učenika od 1. do 4. razreda od 11. svibnja.
S njima smo razgovarali neposredno prije virtualnog sastanka koji je u četvrtak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak održala s ravnateljima i predstavnicima osnivača škola na ovu temu.
- Ovo nije prijedlog za ulazak u škole u Hrvatskoj nego za ulazak u Černobil - oštar je Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa iz Bregane, za kojega nema sumnje kako upute o mjerenju temperature učenika i djelatnika, toaleti koje bi trebala imati svaka učionica, praonice rublja u školama i niz drugih preporuka predstavljaju nešto što će “ministrica obrazovanja demantirati još isti dan i objasniti da se radilo samo o prijedlogu”.
Kopirane mjere
- Roditelji su i prije znali poslati djecu s gripom u školu, kako ćemo im sad vjerovati da su izmjerili djetetu temperaturu prije dolaska? - pita se Matijašić, koji među roditeljima namjerava provesti anketu o dovođenju djece u školu nakon što svi dokumenti s mjerama i uputama budu potvrđeni kao službeni.
- Vidim da su neke mjere copy-paste iz Danske, ali Hrvatska nije Danska i postoje vrlo bitne razlike između naša dva sustava. Nemamo u Hrvatskoj niti svi iste uvjete, nije isto ako negdje na otoku imamo dvoje ili troje djece u razredu, a u Zagrebu ili Varaždinu 30 - kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Na prvi pogled, dodaje, nelogičnim se čini odluka da maksimalno devet učenika smije biti u razredu i da se u tu skupinu nova djeca ne smiju primati 14 dana.
- Što ako roditelji koji rade dovedu jedan dan u školu 10 do 15 djece? Kako će učiteljica odlučiti koga će ostaviti, a koga poslati doma?, - pita se ona. Onaj tko je donio ovakve odluke nije 30 minuta proveo u školi, proziva Šprem te nabraja i druge nedostatke uputa: djecu, koja obično imaju oko pet školskih sati, nitko neće moći zaustaviti da ne zagrle prijatelja/icu ili učitelja/icu, također prostorni uvjeti naših učionica su takvi kakvi jesu, a osigurati da svaki razred ima svoj toalet ili “direktan izlaz na terasu, veći balkon, a po mogućnosti i dvorište” je - nemoguće.
- Pa neće djeca skakati kroz prozor u dvorište! - kritizira Šprem.
Temperatura
- Gore nego što sam očekivao, to je nemoguće ostvariti! - kratko zaključuje Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ “Vjekoslav Parać” iz Solina.
- Teoretski, možete imati situaciju da samo jedno dijete dođe na nastavu u školu, a ostatak razreda ne. Što će onda učiteljica toga razreda? Prijepodne raditi s tim djetetom u školi, a popodne s ostatkom razreda u nastavi na daljinu? Navedite mi zakon prema kojem ja djelatnika mogu natjerati da radi dvostruko! - poziva Baloević. Da ne govorim o mjerenju temperature djelatnicima na odlasku i dolasku u školu, o čemu bih još trebao voditi evidenciju, nastavlja on.
- Tko će to mjeriti? Nemam ni medicinsku sestru niti liječnika u školi - kaže Đuro Baloević. Ističe i kako je njegova škola prije dva dana nabavila materijal i zaštitnu opremu za školu, što su platili deset tisuća kuna.
- To bi trebalo biti dovoljno za dva tjedna, a što poslije toga? Tko će to platiti? - pita se Baloević.
Boravak
- Najprije bih čula ministričina objašnjenja, prije svega ono o tome što ćemo s razredima u kojima imamo, primjerice, 22 djece, a u skupini ih smije biti samo devet? Osnovna škola je obvezna za sve. Također, kako ćemo organizirati produženi boravak koji u našoj školi koristi 120 djece? Što s učiteljima koji imaju bolesti navedene kao nepoželjne za dolazak u školu? - niz je pitanja koje postavlja Karmen Hans Jalšovec, ravnateljica I. osnovne škole Varaždin. U toj školi zasad nisu radili anketu među roditeljima o tome namjeravaju li djecu dovoditi na nastavu u školu od 11. svibnja, ali kaže ravnateljica Hans Jalšovec, prema neslužbenim informacijama, oko polovice roditelja zasad ima takav plan.
- Uvijek se svaka situacija riješila pa će i ova. Bude li se moralo, jasno da ćemo krenuti s nastavom i od ponedjeljka početi s pripremama - najavljuje Karmen Hans Jalšovec.
- Pozdravljam mjere i zahvaljujem HZJZ-u na vrlo iscrpnim uputama. Ključnom mjerom smatram onu da se djecu ostavi kod kuće u svim situacijama u kojima je to moguće. Sve ostale preporuke, kako za vrtiće, tako i škole, Grad Zagreb će ispoštovati - najavljuje Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba. Prema anketi koju je proveo Ured, u zagrebačke osnovne škole trebalo bi se vratiti 25 posto djece, a u vrtiće 26 posto.
- Vjerujem da će nakon objave mjera taj broj biti i manji - procjenjuje Lovrić. U potresu koji je pogodio Zagreb oštećen je niz odgojno-obrazovnih ustanova, a deset osnovnih škola te četiri dječja vrtića proglašena su (privremeno) neuporabljivima. Lovrić je potvrdio kako će najkasnije do danas u podne objaviti plan u koje će škole ili vrtiće djeca iz oštećenih objekata biti razmještena od 11. svibnja. Grad će osigurati školske autobuse za prijevoz tih učenika ondje gdje to bude potrebno.