StoryEditor
VANJA MARUŠIĆ

RAVNATELJICA USKOKA U RIJETKOM MEDIJSKOM ISTUPU 'Već pet godina nismo zaposlili financijskog istražitelja. Nitko ne želi to raditi za ovu plaću...'

 Damjan Tadić / CROPIX

Kakvo je stanje u pravosuđu, zašto je percepcija javnosti loša? Zašto USKOK-ovi predmeti traju dugo? Kakav je u praksi novi, izmijenjeni, Zakon o kaznenom postupku? To su pitanja o kojima se raspravljalo u četvrtak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića u kojoj su gostovali ravnateljica Uskoka Vanja Marušić, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH Damir Kos, pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, prof. dr. sc. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu te odvjetnici Veljko Miljević i Krešimir Škarica.

Ravnateljica USKOK-a kaže kako se stanje u USKOK- u može gledati s dvije strane.

- Preko 90% optužnica je potvrđeno i preko 90% ishodimo osuđujuće pravomoćne presude. Postoji manji broj predmeta u kojima se nisu završili kazneni postupci. To su predmeti koji dugo traju i s tim nitko ne može biti zadovljan, pogotovo ne mi u USKOK-u, rekla je Marušić.

- Jedan od razloga je u zakonskim mogućnostima način na koji postupamo, sudovi sude sukladno zakonu, obrana koristi legalna sredstva i na tragu tih problema idu i ove izmjene zakona. Praksa će pokazati hoćemo li uspjeti. Postoje različiti instituti. Kod optužnica s više osoba netko se uvijek razboli, traži se izuzeće, traži se izuzeće sudaca državnih odvjetnika, izdvajanje nezakonitih dokaza i to značajno usporava, rekla je Marušić.

- Postoji i kroničan problem zapošljavanja stručnih kadrova nepravne struke, prvenstveno financijskih i IT stručnjaka. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom formiran je prije pet godina, a do danas nije zaposlen financijski istražitelj. Zašto? Nitko neće doći raditi. Stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću... Isto tako je i s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom. Problem je u tome što te ljude ne možete adekvatno platiti, kazala je Marušić.

Sistemski zakoni se prečesto mijenjaju, smatra Derenčinović.

- Mislim da se to čini prečesto i na brzinu, bez odgovarajuće pripreme i rasprave, često na temelju dojma o onome što bi zapravo trebalo napraviti. Tako imamo dojam dugotrajnosti postupaka, na što točno mislimo. Nedavno sam razgovarao s odvjetnikom da se postupak vodio osam godina, a osoba kojoj se stavljalo na teret nije odgovorna osoba. Takva jedna činjenica se trebala utvrditi daleko ranije, rekao je Derenčinović.

- Sklon sam tvrdnji da je najveći problem problema u pravosuđu generiran izvan pravosuđa. Mislim da je do toga dovelo i zakonodavstvo i prečestim izmjenama zakona, ali evo, u izvješću glavnog državnog odvjetnika vidimo da nema pravomoćnih presuda za ratno profiterstvo. I kako će reagirati javnost, tako da neće vjerovati pravosuđu mada je taj problem, dodaje, generiran duboko izvan pravosuđa.

Nekad može i sporije, istaknula je Šimundža-Nikolić. Zakon o kaznenom postupku je temeljni i osnovni zakon koji uređuje i osigurava pravila i uvjete da nitko nevin ne bude osuđen, a isto tako za koga utvrdimo počinjenje kaznenog djela po zakonu bude sankcioniran.

- Od početka do kraja postupka svi moraju raditi po tom postupovniku. Tu morate paziti na prava obrane i prava okrivljenika, a posljednjih godina su ti standardi puno veći nego što smo mi naučili. A isto tako moramo omogućiti i sudu da utvrdi činjenice da bi donio zakonitu i pravilnu odluku. Moramo omogućiti DORH-u i policiji da prilikom progona i optuživanja radi po zakonu i ne optuži bez osnovane sumnje. Moramo znati da svaka optužnica ima individualnost. Može brže, ali ovisi što, i svaki slučaj moramo gledati sam za sebe, rekla je Šimundža-Nikolić.

Usporavaju li odvjetnici, Miljević odgovara - niti smo takva snaga niti je naš procesni položaj da bismo mi to mogli. Miljević smatra kako zbog niza izmjena zakona imamo tektonski poremećaj strukture kaznenog postupka.

- Ne možete parcijalno ubacivati u tkivo koje je bilo zamišljeno nešto što ste u praksi u tom momentu uočili. Davno je trebalo napisati novi ZKP. Postoje mogućnosti da se stvori ZKP koja će obrani dati prava koja proizlaze iz međunarodnih pravnih dokumenata i ustava, ali da se ta prava dovedu u sklad s efikasnošću postupka, rekao je Miljević.

- Zadatak i uloga odvjetnika je da ukazuju na anomalije u eventualnim zakonskim prijedlozima i da se kao jedna od bitnih strana u postupku ravnopravno nosi s izazovima koje novi zakon nosi, istaknuo je Škarica.

- Točno je da je osma izmjena zakona i tako zakonodavac šalje vrlo jasnu poruku da se tolerira pravna nesigurnost i da taj čin promjene zakona generira pravnu nesigurnost. odvjetnici koji pružaju pravnu pomoć okrivljenicima imaju obvezu te zakonske norme primjenjivati po načelu savjesnosti i zaštite interesa svoga branjenika. Jedno od osnovnih načela je pravo na žurno vođenje postupak, a ako traje razmjerno dugo, onda se stvara osjećaj pravne nesigurnosti i neizvjesnosti i dovodi se u pitanje samo vođenje kaznenog postupka, rekao je Škarica.

Točno je da kolege odvjetnici koriste zakonski instrumentarij da bi radili u korist klijenta i to je njihovo pravo, istaknuo je Kos.

- Oduzeti pravo da budu branitelji svog branjenika bilo bi pogrešno. Oni nisu suradnici suda ni tužitelja. To je teza od koje moramo poći. S druge strane, od sudaca i tužitelja, moramo očekivati odgovarajući stručni novi da bi mogli odgovoriti na zahtjeve odvjetnika i ocijeniti one koji su nedopušteni i reagirati instrumentarijem da je nedopušten. Mislim da nam izrada novog zakona ne i donijela bolje rješenje, rekao je Kos, kako javlja HRT.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 17:54