BUDUĆNOST AVIOKOMPANIJE

Razgovarali smo s jednim od šefova Ryanaira: ‘Mogli bismo odustati od Hrvatske zbog naknada za emisiju plinova‘

Predsjednik Uprave Malta Aira i Lauda Aira te član Ryanair Holding grupe David O‘Brien otkrio planove kompanije za 2022.

David O'Brien

 Marko Todorov/Cropix

David O‘Brien inače je bivši vojnik, ali u Ryanairu, posebno kad na red dođe slikanje, ne vrijede tako stroga pravila.

"Eh, sad moram raditi one tipične ryanairovske smiješne face i glupirati se", poviče pa digne kompanijski slogan iznad glave i klaunovski se nasmije.

Razgovaramo u konferencijskoj dvorani jednog hotela s 4 zvjezdice praktično do zagrebačke zračne luke gdje je O‘Brien odsjeo na svojem proputovanju Hrvatskom. Bez pratnje tajnica, PR tima ili privatnih asistenata, nekako u skladu s filozofijom niskobudžetne kompanije čiji je dio.

O‘Brien (57) predsjednik je uprave Malta Aira i Lauda Aira, operatera puno poznatijeg Ryanair Holdinga, tvrtke koje je na ljeto prošle godine odabrala Zagreb za jednu od svojih europskih baza.

image

David O‘Brien

Marko Todorov/Cropix

"Gledajte, možemo se pretvarati da ljudi žele piti šampanjac u prvoj klasi baš kako se to reklamira u blještavim Lufthansinim magazinima, ali istina je da ljudi zapravo lete iz drugih razloga. Studenti žele za što manje novca vidjeti što više Europe, migranti žele imati redovne linije iz Njemačke kako bi mogli posjećivati familije. Žele da to bude sigurno i na vrijeme i mi im to ispunjavamo", kaže mi dok pijemo kavu i razgovaramo.

Planovi za Hrvatsku su veliki - u odnosu na 2021., Ryanair uvodi 13 novih linija, najviše putnika planiraju napraviti na rutama iz UK-a, Irske, Švedske i Njemačke, računaju na prosječno vrijeme boravka između pet i sedam dana.

Osim toga, ne bude li nekih novih disrupcija na tržištu, O‘Brien kaže da je u planu povratak svih zbog omikrona otkazanih linija tijekom ožujka, no na naše pitanje, ne otkriva nam kompanijski plan o ukupnom broju putnika koje u 2022. godini planiraju dovesti u Hrvatsku.

Otkriva nam samo da će Zagreb imati iznimno jak ljetni raspored, s više od 70 tjednih letova na sve skupa 27 ruta i sve to - kako iz Ryanaira redovito ne propuštaju plasirati - bez kune vladine pomoći.

"Vlade diljem svijeta subvencioniraju nacionalne aviokompanije i moram priznati da se nama nikako ne sviđa način na koji to radi hrvatska Vlada koja doslovno samo predaje novac Croatia Airlinesu, bez ikakve spoznaje što će to konkretno donijeti Hrvatskoj i njezinim građanima. No nismo ovdje kako bismo napadali Croatiu Airlines iako im redovito služimo kao prikladna isprika za objašnjenje zašto gube novac. Ipak, mi nismo bili ovdje 2019. godine kad je kompanija izgubila 80 milijuna kuna", napominje O‘Brien.

image

David O‘Brien

Marko Todorov/Cropix

Nedostatku subvencija usprkos, O‘Brien najavljuje optimistična vremena za najpoznatijeg - ili kako on to nekoliko puta tijekom razgovora ističe - praktično jedinog istinskog lowcost avioprijevoznika.

Prema podacima koje nam predstavlja, Ryanair je od početka pandemije otvorio 560 novih ruta, lani otvorio 16 novih europskih baza, a do godine 2026. računaju da će doseći brojku od 225 milijuna putnika, što bi predstavljao rast od 50 posto u samo pet godina.

Samo do kraja 2022. godine, tvrtka u globalu predviđa prevesti između 90 i 100 milijuna putnika, najavljuje zasad najjači red letenja, a kako je kompanija uspješno vratila dugove koji su nastali kao posljedica pandemije, O‘Brien je dugoročno uvjeren u rast, uz potpunu svijest da usput nije isključeno naletjeti i na nešto prepreka.

Dapače, onima koji su uslijed pandemije počeli sumnjati u isplativost lowcostera te povjerovali u onu da će se u budućnosti putovati rijeđe i puno skuplje, O‘Brien je odmah spreman proturječiti.

"Aviokompanija može biti lowcost samo i isključivo ako ima našu učinkovitost i organiziranost. Nitko ne kupuje avione jeftinije od Ryanaira jer ih mi odjednom kupujemo 200 i kako trenutno stvari stoje, bilo kojem novom igraču bit će užasno teško pobijediti naše cijene i razinu usluge. Drugim riječima, budućnost lowcosta je Ryanair", ponosan je naš sugovornik čija je kompanija česta meta kritika brojnih europskih nacionalnih avioprijevoznika.

S njima se stoga ne libe niti javno obračunati, kao što je to bio nedavni slučaj s Lufthansom. Ta je kompanija, naime, naricala kako zbog strogih europskih pravila mora prevoziti prazne avione da bi zadržala europske slotove, što je pak razljutilo Ryanairova predsjednika Uprave Michaela O‘Learyja koji im je poručio - neka snize cijene karata.

"Bio je to doista surealan komentar Lufthanse. Pa ako ne mogu zadržati slotove, ne bi li bilo normalno da ih predaju nekome tko bi na tim rutama mogao voziti", ljuti se sad i O‘Brien.

image

David O‘Brien

Marko Todorov/Cropix

Nisu problem samo nacionalni prijevoznici - O‘Brien me u našem kratkom razgovoru podsjeća i na hajku koja je tijekom pandemije bila podignuta na avioprijevoznike - poglavito Ryanair - zbog navodne loše politike oko povrata novca za otkazane letove, a da nitko pritom nije prstom uperio u najveće dužnike, hotelijere.

Ipak, tijekom razgovora dolazimo u nekom trenu i do stvarne poruke koju je kompanija imala namjeru poslati.

Riječ je o Ryanairovu upozorenju da Europska komisija riskira gubitak linija na nekim geografski perifernim europskim rutama, na kojima je svakako i Hrvatska, ukoliko se ne dogodi promjena u politici provođenja europskog programa "Fit for 55", a čiji je cilj smanjivanje emisija plina za najmanje 55 posto do 2030. godine.

Schema funkcionira na način da operateri koji lete na europskim letovima plaćaju takse za svoj "ugljični otisak", a gledajući statistiku, Ryanair ovdje ispada "najgori" jer ima najveći udio naknada u ukupnom prometu.

"No razlog jest činjenica da se taj namet plaća isključivo za europske letove pa Ryanair danas za njega izdvaja više nego Lufthansa, KLM i Air France zajedno, koji lete i na prekoocenskim linijama", kaže O‘Brien te napominje kako će inzistiranje Komisije na dosljednom provođenju ove scheme na kraju imati posljedice za mnoge geografski periferne destinacije.

"Posljedica toga je da ćemo možda morati odustati od nekih ruta koje nam neće biti održive, a to bi nažalost mogla biti i Hrvatska. Meni je grozno da Europska komisija ne razmišlja o takvim destinacijama i posljedicama koje će to ostaviti", završio je O‘Brien.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2022 17:59