Gospodarski program Restart koalicije donosi brojne proračunske i druge mjere koje bi, među ostalim, znatno utjecale na prihode i rashode državnog budžeta. Ta je koalicija u srijedu objavila gospodarski program, a Branka Grčića, saborskog zastupnika SDP-a i jednog od kreatora tog programa, upitali smo koliko bi te mjere, statički, ne dinamički, u odnosu na proračun za 2019., ukupno povećale ili smanjile rashode i prihode državnog budžeta?
- Neće sve mjere doći na dnevni red istovremeno. Neke neće koštati državu, kao što je produljenje moratorija na kredite i leasing na 12 mjeseci ili intenziviranje financiranja za likvidnost od bankarskog sustava. Novac u državnim financijskim agencijama za to je već osiguran, i u HBOR-u i u HAMAG-BICRO-u, ali su procedure usporene. No, za paket mjera za građane, nezaposlene, stalne sezonce, umirovljenike i socijalno potrebite - što će ujedno biti jednokratni i interventni poticaj gospodarstvu uz pomoć povećane potrošnje - trebat će nam između 1,5 i 2 milijarde kuna.
To je taj poticaj koji je aktualna Vlada propustila napraviti za najpotrebitije građane. Taj novac će sigurno završiti u potrošnji i dio će se opet vratiti u proračun. Novac za financiranje produljenja mjere za očuvanje radnih mjesta, jer ova koju imamo istječe polovicom lipnja, planiramo namaknuti iz fondova EU, posebno ESF-a, te iz inicijative SURE koja je baš za to namijenjena.
A što je s mjerama poreznog rasterećenja koje najavljujete?
- Svi smo svjesni da je trenutačno situacija u proračunu katastrofalna, da nam ove godine prijeti deficit od više od 25 milijardi kuna te da će javni dug opet narasti - ovaj put na rekordnih oko 315 milijardi kuna. No, mi se nadamo da Hrvatska neće ući u drugi val epidemije ili u najmanju ruku, da taj val neće biti toliko jak da će dovesti do novog potpunog ‘zaključavanja’ ekonomije te da iza toga slijedi ubrzani oporavak. To bi nam omogućilo da krenemo u smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto, na ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, smanjenje PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi na pet posto te smanjenje dijela parafiskalnih nameta na razini od oko 500 milijuna kuna već tijekom 2021. godine.
Ovih nekoliko ključnih mjera rasteretilo bi poduzetnike za oko dvije milijarde kuna, a nekim sektorima, poput turističkog, dalo vjetar u leđa za brži oporavak. Općenito, za sve mjere u 2020. će nam trebati dodatno oko dvije milijarde kuna, a u sljedećim godinama između tri i četiri milijarde kuna na godišnjoj razini da bimo realizirali definirane prioritete. Uz kontrolu rashodne strane proračuna, to je potpuno održivo, osobito isključimo li rizike u vezi s mogućim produljenjem krize zbog Covida-19 te ako se ostvare predviđanja o rastu BDP-a već u 2021. od oko sedam posto. Nadalje, u 2021. na strani rashoda ne bi trebalo biti jednokratnih troškova, a u prihodima će se opet naći porezi i doprinosi koji su bili oprošteni ili odgođeni u 2020. pa će se deficit i po toj osnovi znatno umanjiti.
Najavili ste i povećanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna, što je za 1000 kuna povećanje tog poreznog odbitka. Baš to je, na primjer, napravila i Vlada Andreja Plenkovića, koja ga je u svom mandatu također povećala za 1200 kuna?
- Rast životnog standarda ključni nam je cilj, moramo na tome kontinuirano raditi i smanjivati jaz prema plaćama u zapadnoj Europi, gdje naši ljudi intenzivno iseljavaju. To se pokazalo dobrom formulom i za poticaj rastu BDP-a povećanom osobnom potrošnjom još za vrijeme SDP-ove Vlade.
Novo povećanje osobnog odbitka sa 4000 na 5000 kuna rezultirat će rastom plaća za oko 700.000 radnika u privatnom i javnom sektoru. Na godišnjoj razini za oko 3600 - 5400 kuna, što nije malo. Državu, odnosno lokalnu samoupravu to bi moglo stajati oko 1,5 - 1,8 milijardi kuna, ali veliki dio toga opet će se vratiti u pojačanoj potrošnji i prihodima od PDV-a.
Jednako tako najavljujete i povećanje minimalne plaće na 4000 kuna, što je povećanje za otprilike 750 kuna - za toliko je minimalnu plaću povećala i Plenkovićeva Vlada?
- Mislim da je realno da odlukom nove vlade krajem ove godine i krajem 2021. dosegnemo neto iznos minimalne plaće od 4000 kuna. Treba imati na umu da smo u ozbiljnoj krizi i da, osim što želimo poboljšati položaj 40-ak tisuća naših radnika koji su na ‘minimalcu’, moramo zaštititi konkurentnost tih posebno osjetljivih industrija koje ste spomenuli. Zato smo najavili tu djelomičnu kompenzaciju rasta brutotroškova rada tako da smanjimo za 50 posto obvezu za doprinose na iznos minimalne plaće.
Tvrdite i da ćete donijeti nove mjere za evaluaciju rada u javnoj upravi - hoćete li uz stimulativne mjere donijeti paket mjera koje će jače nego sada sankcionirati nerad i lošu kvalitetu rada u javnom sektoru?
- Kad poručujemo da ćemo, prije svega, digitalizirati javnu upravu, onda to nije samo floskula, nego upravo instrument da se napravi ovo o čemu vi govorite. Kad gledate gdje je Hrvatska po efikasnosti javne uprave u EU, onda je to 24. mjesto. Što je najveći problem? Nije dovoljno digitalizirana i pod velikim je utjecajem politike, što rezultira i visokom razinom korupcije. Kad gledate gdje smo po stupnju digitalizacije, opet smo iza 20. mjesta. Što je najmanje digitalizirano? Javna uprava.
Prema tome, krug je zatvoren i sve je jasno. Digitalizacijom ćemo smanjiti administrativne terete za građane i poduzetnike - uštede na razini jedne godine procjenjuju se na milijardu kuna. Povećat ćemo transparentnost države i prevenirati tu sitnu korupciju koja proizlazi iz direktne komunikacije službenika i građana, ali i krupnu korupciju na način da se javna nabava i slični kanali odlijevanja javnog novca potpuno automatiziraju. Ne trebam spominjati da će digitalni sustavi omogućiti automatsko praćenje rada i mjerenje učinkovitosti svakog službenika.
Ova Vlada će ugovoriti najveći dio od 10 milijardi eura sredstava iz fondova EU za razdoblje od 2014. do 2020., a onda preostaje njihova provedba do 2023. Kako ocjenjujete realizaciju sredstava EU i mislite li da će Hrvatska biti sposobna uz ‘redovnih’ 10 milijardi eura za iduće sedmogodišnje razdoblje ugovoriti još dodatnih deset milijardi eura, od čega sedam milijardi bespovratno, koliko ćemo možda dobiti od EU u sklopu programa oporavka?
- Puno je tu još ‘možda’ i ‘ako’. No, za Hrvatsku bi to bilo vrlo dobro. Kada bismo to stvarno iskoristili, ukupne investicije rasle bi 10-20 posto godišnje, a samo po toj osnovi BDP bi rastao oko dva postotna boda više. Sve pod uvjetom da se trgnemo i da se organiziramo kako bismo taj novac i povukli. Zato je iznimno važno pitanje: što ćemo s tim novcem kada ni ovih sigurnih 10,7 milijardi eura iz fondova EU koje imamo ‘na stolu’ još od 2014. nismo uspjeli do danas iskoristiti više od 30 posto.
Zadnji smo i po tome u cijeloj EU. A samo tri godine nam je ostalo da potrošimo preostalih čak sedam milijardi eura iz fondova EU. Ni taj novi Program i novih sedam nepovratnih milijardi eura neće biti moguće koristiti bez pripreme odgovarajućih projekata - u poduzetništvu, u ekologiji, digitalizaciji i sličnim područjima. S obzirom da se ova Vlada pokazala potpuno nesposobnom, to će morati odraditi netko novi.
Hrvatska još nije spremna za uvođenje poreza na nekretnine
U poreznim izmjenama se ne spominje porez na nekretnine, odnosno porez na imovinu?
- Nismo spremni za porez na nekretnine. Treba prije urediti sustav, riješiti vlasničke odnose, srediti zemljišne knjige.
U vašoj reformi lokalne uprave nema smanjenja broja županija?
- Polazimo od toga da više od 80 posto hrvatskih građana u istraživanjima podupire ovu reformu. Županije su ustavna kategorija pa bi za moguće ukidanje županija trebalo mijenjati Ustav, što nije tako jednostavno.
Mi želimo biti vlada koja će biti zapamćena po toj velikoj reformi koja će rezultirati jeftinijim i istovremeno učinkovitijim sustavom lokalne samouprave, u kojoj će gradovi imati tu ulogu integriranja i preuzimanja veće odgovornosti za razvoj vlastitih aglomeracija. Cilj nam je do 2023. provesti reformu kako bi se lokalni izbori 2025. održali u novim uvjetima.