STANOVNICI FRUSTRIRANI

Razorenu Baniju obnavlja manje od 200 radnika, imamo i točan podatak koliko je kuća sanirano!

Glasnogovornik Stožera Mladen Pavić kaže nam da ovaj put nije zakazala država, nego je glavni problem tržište rada - nema ‘bauštelaca‘
 Ronald Gorsic/Cropix

Od razornog potresa na Baniji i na širem sisačkom području prije nekoliko je dana prošlo točno sedam mjeseci, ali su problematičnija ona tri mjeseca koja slijede jer samo toliko treba da s ovih 35 u plusu temperatura zraka ode u svoje prve minuse. Bilo da žive u crvenom ili žutom ili, pak, u nekom od kontejnerskih naselja, ljudi su strpljivi, ali ipak postavljaju pitanja, a najvažnije je - kada će ta obnova?

Odgovor na to pitanje, međutim, u ovom trenutku ne zna nitko. Prema brojkama koje smo dobili i nekim optimističnim prognozama, posljednje kuće oštećene potresom mogle bi biti obnovljene za tri do pet godina, ako i tada. Ima stotinu problema i razloga zašto je tako, no Mladen Pavić, glasnogovornik Stožera ministra Tome Medveda koji operativno provodi te poslove, kaže nam da ovaj put nije zakazala država, nego je glavni problem tržište rada - nema "bauštelaca".

- U tri navrata kako je raspisivan natječaj za nekonstrukcijsku obnovu (jednostavniji zahvati na krovovima, dimnjacima, zabatnim zidovima, spojevima i sl.) prijavilo se ukupno 27 tvrtki i obrta, od kojih je samo deset s područja Sisačko-moslavačke županije. Riječ je o manjim tvrtkama koje zapošljavaju prosječno manje od deset radnika, pa možemo reći da to znači da na terenu u ovom trenutku imamo manje od 200 radnika, a potrebe su više nego dvostruke. Dakle, u ovom bi trenutku bez problema na poslovima obnove moglo raditi između 500 i 600 ljudi. Na terenu je deset projektanata, oni dođu na kuću, vrlo brzo je projekt za obnovu završen, ali nema operative koja bi izvela te radove. Dakle, nije zakazala administracija i nije problem novac, nego radna snaga - naglašava glasnogovornik Pavić.

Tračak optimizma

Dodaje kako su u Stožeru očekivali da će građevinari početkom ljeta, kada im završi radna sezona na Jadranu, oni svoje ljudstvo i tehniku preusmjeriti na potresom stradalo područje, ali to se iz nekog razloga nije dogodilo. No, tračak optimizma ipak su donijeli rezultati posljednjeg natječaja objavljeni u petak. Za obnovu 1500 kuća javila se 21 građevinska tvrtka, neke od njih su i dosad radile, te će ih sljedećih tjedana biti angažirano ukupno 39 s oko 400 radnika, ali to je još uvijek nedovoljno za potrebe na terenu.

Dosad je iz programa nekonstrukcijske obnove završeno i obnovljeno 240 kuća, a radovi se obavljaju na 432 kuće. Podsjećamo, riječ je o manjim i jednostavnim zahvatima. Prosječna vrijednost radova po objektu je 29.400 kuna. Iz te kategorije još se mora sanirati 6503 objekta te još 8904 iz one puno zahtjevnije konstrukcijske, a riječ je o kućama s crvenom i žutom naljepnicom čija obnova zapravo nije niti počela. Puno je vremena potrošeno na uklanjanje objekata, dosad ih je srušeno 245, a trenutačno ih se još 28 uklanja.

Imovinski odnosi

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja potvrdilo nam je da su dosad primili 12.234 zahtjeva za obnovu, odnosno uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu pomoći ili oslobađanje od financijske obveze vlasnika. Riješili su 567 takvih zahtjeva, odnosno oko pet posto, od čega se 320 odnosi na obnovu kuća. Također navode da su za radove hitnih sanacija krovišta, zabata, dimnjaka i stubišta dosad riješili 1679 zahtjeva kojima je odobrena isplata novčane pomoći u iznosu od 57,8 milijuna kuna. Sam postupak čini se prilično složenim. Obnova zgrada stradalih u potresu se, sukladno Zakonu o obnovi i Programu mjera obnove, provodi temeljem odluka Ministarstva prostornog uređenja koje se zatim prosljeđuju Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu kao provedbenim tijelima za obnovu. Aktivnosti na područjima pogođenima potresom na kojima je proglašena katastrofa provodi Stožer civilne zaštite. U Ministarstvu nam kažu da su u poslovima obnove dosad najveći problemi neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neprovedeni ostavinski postupci pa na jednoj zemljišnoj čestici bude desetak kuća s oko 30 suvlasnika, poslovni prostori u zgradama koji nikad nisu upisani u zemljišne knjige a postoje, otvoreni slučajevi u kojima se vlasnici spore s državom za imovinu oduzetu u vrijeme bivše države te, dakako, ilegalna gradnja.

Financiranje obnove

Podsjetimo da su nakon petrinjskih potresa ukupno primljene 51.492 prijave štete, a ukupno su pregledana 49.294 objekta. Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenutačno neupotrebljivo) je 5259 objekata, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 10.477 objekata, a sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 32.726 objekata. Štete izazvane potresima su goleme: riječ je o 86 milijardi kuna za područje grada Zagreba i okolice te 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna. Sredstva za obnovu osiguravaju se u državnom proračunu te proračunima Grada Zagreba i pogođenih županija, iz Europskog fonda solidarnosti, zajmom Svjetske banke, a očekuju se i sredstva putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2024 00:48