Sama činjenica da se upustio u posao pisanja novog Ustava, temeljnog okvira koji uređuje političke i institucionalne odnose u državi, pokazuje da predsjednik Ivo Josipović želi snažnije utjecati na politički život nacije.
Osim značajnih novosti koje njegov nacrt Ustava donosi, poput izmjene izbornog sustava, preustroja Hrvatske na pet regija, nešto jačih ovlasti predsjednika države, naročito je zanimljiva Josipovićeva ljetošnja najava da će se o prijedlogu Ustava, koji pod njegovim vodstvom dovršava tim ustavnopravnih stručnjaka, izjasniti građani na referendumu, što znači da bi Sabor i stranke koje ga čine bile zaobiđene u donošenju.
Kvaliteta života
Odlučivanje o Ustavu na referendumu nije u tradiciji zapadnoeuropskih parlamentarnih demokracija na koje se Hrvatska rado ugleda. Od zapadnoeuropskih država Ustav su na referendumu izglasale samo Španjolska 1978., tri godine nakon kraja četrdesetogodišnje Francove diktature, zatim Švicarska 1999., koja često poseže za referendumom kao načinom odlučivanja, te 1958. Francuska pod dirigentskom palicom generala Charlesa De Gaullea koji je ustavom Pete Republike ojačao izvršnu vlast, prije svega predsjednika republike.
No Francuska je time uvela polupredsjednički sustav od kojeg je Hrvatska, nakon desetljeća Tuđmanove vladavine, odustala izmjenama Ustava izglasanima 2000. u Saboru konsenzusom ogromne većine stranaka. Predstavnici hrvatskih parlamentarnih stranaka, s iznimkom HDZ-a, zasad su suzdržani u komentiranju Josipovićeva nacrta.
- U SDP-u ne želimo komentirati neslužbene ideje koje se plasiraju putem medija, ali spremni smo podržati svaku dobru inicijativu koja će popraviti kvalitetu života građana. Očito postoji ogroman javni interes za izmjene Ustava u dijelu kojim se regulira referendum, ali pitanje je bi li i ta promjena dobila dvotrećinsku potporu u sadašnjem sazivu Sabora - rekao je SDP-ovac Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav. Na pitanje što misli o namjeri predsjednika da se o prijedlogu Ustava izjasne građani na referendumu, Grbin je rekao: - Ako se radi o valjanom, dobrom prijedlogu koji u Saboru ne može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu, ne vidim zašto bi bio problem da o njemu građani odluče na referendumu.
HNS-ov saborski zastupnik Igor Kolman Josipovićeve prijedloge poput ustavne definicije promjene izbornog sustava, administrativne podjele Hrvatske na pet regija, preciziranje odredbi vezanih uz referendum pa i jačanje ovlasti predsjednika na način da mu se Ustavom osigura pravo veta na zakone, vidi kao poboljšanje postojećih rješenja.
Probni baloni
Kad je riječ o promjeni postojećeg izbornog sustava, mješoviti je sustav (u kojem se dio zastupnika bira razmjernim sustavom preko stranačkih lista, a dio na većinskim izborima) Kolmanu za Hrvatsku prikladniji od preferencijalnog glasovanja na stranačkim listama.
Za HDZ Josipovićeva ustavotvorna inicijativa služi u predizborne svrhe.
- Ako je imao potrebu mijenjati Ustav i postojeći način izbora zastupnika u Sabor, zašto to nije inicirao prije dvije ili tri godine, a ne sada pred predsjedničke izbore - pita HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Sam sadržaj nacrta Ustava koji je procurio u javnost Reiner ne želi komentirati jer tvrdi da je riječ o pukim probnim balonima.
- Dok se građani bore s egzistencijalnim brigama, a BDP dalje tone, promjene Ustava i izbornog modela nisu prioritet - tvrdi Reiner. Protivi se i donošenju Ustava na referendumu.
Mogućnost veta
I predsjednica ORaH-a Mirela Holy smatra da Ustav treba mijenjati u Saboru dvotrećinskom većinom. Ističući da govori u vlastito, a ne u stranačko ime, slaže se s promjenom izbornog modela, ali ga, tvrdi, ne treba mijenjati Ustavom već kao i dosad, izbornim zakonom. Podržava regionalnu reorganizaciju Hrvatske, pa i ustavno jačanje predsjedničkih ovlasti predviđeno nacrtom Josipovićeva Ustava. - Besmisleno je da predsjednik mora potpisivati sve zakone koje Sabor izglasa, a nema mogućnost veta ako smatra da je neki zakon loš - tvrdi Holy.
POLITOLOG ŠALAJ: Odvojiti prijedlog od kampanje
Očigledno je da u Ustavu ima mjesta koja treba poboljšati jer su nedorađena, poput referendumske procedure. Predsjednik je u tome, kao i u slučaju teritorijalnog preustoja Hrvatske i nekim drugim pitanjima, pogodio pravu stvar. Međutim, ovaj prijedlog, ma koliko to predsjednik želio otkloniti, ima predizbornu konotaciju. Ako doista želi otkloniti tu konotaciju, morao bi nacrt Ustava i modalitete njegova usvajanja predstaviti prije službenog početka kampanje. Ako ostane na poziciji - ako me ponovo izaberete ja ću učiniti sve da dobijete novi Ustav - njegova će inicijativa nesumnjivo imati karakter populističkog podilaženja građanima obećavanjem rješenja koje građani priželjkuju, tvrdi politolog Berto Šalaj.
KOMENTAR JUTARNJEG Dobra inicijativa, ali ne može na referendum
Ustavne promjene koje su predložili ustavnopravni stručnjaci koje je angažirao predsjednik Ivo Josipović uglavnom su kvalitetne.
Vjerojatno se nije teško složiti da Hrvatska treba bolji izborni sustav, umjesto postojećih županija podjelu na pet, šest ili sedam regija, kao i da bi Ustav trebao precizirati, ali i ograničiti provedbu referenduma ako su u pitanju ljudska prava i demokratske zasade. Situacija je, naizgled, prilično jednostavna. Hrvatska treba renovirani Ustav koji će osigurati veći utjecaj svakog građanina u važnim temama - od biranja zastupnika do mogućnosti utjecaja na svakodnevni život u lokalnoj zajednici.
Ono što je upitno u ideji predsjednika Josipovića odnosi se na mogućnost da građani na referendumu izglasaju novi Ustav. Takvo rješenje predstavlja nepatvoreni populizam i, zapravo, napad na demokratske institucije.
Političari su omraženi u Hrvatskoj, ankete pokazuju zabrinjavajuće nisko povjerenje u Sabor, Vladu i stranke i, iz tog kuta gledanja, ideja o narodu koji odlučuje o najvažnijem dokumentu u državi može djelovati primamljivo.
Ali u stvarnosti, Ustav treba biti rezultat konsenzusa stručnjaka i političke elite. Koliko god sumnjali u jedne i druge, to je jedini ispravan način. (R. Bajruši)