U hrvatskoj hitnoj medicini, već godinama preopterećenoj, potkapacitiranoj i na rubu pucanja, struka poručuje – vremena više nema. Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), zajedno s 12 liječničkih, sestrinskih i pacijentskih organizacija, predstavila je cjelovit prijedlog reforme hitne medicine.
Riječ je o dokumentu koji pokušava odgovoriti na jedan od najtvrdokornijih problema zdravstvenog sustava: kako građanima osigurati brzu i kvalitetnu hitnu skrb, a zdravstvenim djelatnicima uvjete u kojima mogu sigurno i profesionalno raditi.
- U 12 općih bolnica predviđeno je 110 specijalista hitne medicine, a radi ih – tek šest. U velikim centrima predviđeno je još 110, a na radnim mjestima ih je svega 15. Manjak stručnjaka nije posljedica samo loše organizacije, nego dugogodišnjeg zapuštanja hitne medicine kao specijalizirane grane - kazali su na predstavljanju reforme.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit kazala je kako su mjesecima radili na opsežnom dokumentu.
- Hitna medicina danas je ogledalo urušavanja javnog zdravstva: preopterećeni timovi, kroničan manjak kadra, nasilje nad medicinarima, neujednačeni standardi i golem broj intervencija koje zapravo nisu hitne, nego posljedica manjka dostupnosti obiteljske i specijalističke skrbi - kazala je i dodala da sustav treba dubinsku rekonstrukciju.
Sustav bi se reorganizirao kroz osnivanje Centara hitne medicine umjesto sadašnjih objedinjenih hitnih bolničkih prijema. Novi naziv, kazala je Maša Sorić iz HUBOL-a, bolje odražava stvarnu ulogu ove djelatnosti i pomaže uvođenju jedinstvenih standarda.
U tim bi centrima svi pacijenti imali jednaku trijažu, jasne protokole, definirane rokove i standardiziran put kroz sustav: najdulje osam sati do hospitalizacije, najviše 24 sata opservacije, uz sanitetski prijevoz i otpust pacijenata organiziran 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Cilj je spriječiti kaos koji danas često nastaje na ulazu u bolnice.
Poseban naglasak stavljen je na izvanbolničku hitnu, gdje trenutačno postoji velika neujednačenost između regija. Novi model predviđa jačanje T2 timova – vozač i dvije medicinske sestre ili tehničara – koji bi radili prema jasno definiranim protokolima.
Na otocima i u udaljenim područjima (više od 80 kilometara od bolnice) predlaže se formiranje stalnih ambulanti hitne medicine s dva T1 tima i dvije medicinske sestre u stalnoj prisutnosti. Jedna bi sestra bila specijalist hitne medicine, što bi značajno povećalo sigurnost i dostupnost skrbi u najranjivijim sredinama.
HUBOL naglašava da hitna služba neće moći prodisati bez rasterećenja obiteljske medicine. Predlaže se bolja informatička povezanost sustava, smanjenje administracije za obiteljske liječnike, uvođenje telemedicine, kao i više dijagnostičkih mogućnosti u domovima zdravlja.
Posebno je istaknuta palijativna skrb, koja u Hrvatskoj još nije sustavno uređena. Predlagatelji žele nacionalni centar, bolničke odjele, hospicijske jedinice i mobilne timove uz obavezan anticipirani plan skrbi (ACP). Time bi se, među ostalim, smanjio broj intervencija hitne medicinske službe za pacijente koji zapravo trebaju palijativni pristup.
Jedan od najosjetljivijih, ali i najvažnijih dijelova reforme odnosi se na radne uvjete. Više od 70 posto radnih mjesta specijalista hitne medicine danas je nepopunjeno.
- U reformu smo stavili 32-satni radni tjedan za sve radnike u hitnoj pomoći - kazala je Šmit.
Dodala je da se traže i veći koeficijenti, beneficirani radni staž i obavezna kontinuirana edukacija. Tu je i prijedlog uvođenja kolegija "Hitna medicina" na medicinske fakultete, koji bi trebao motivirati nove generacije.
- O sigurnosti ne treba previše govoriti. Svi znamo kakvo je stanje i što sve proživljavaju djelatnici. U centrima hitne medicine zato mora biti osigurana 24-satna zaštitarska služba, videonadzor, kontrolirani ulazi i edukacija o deeskalaciji sukoba – jer upravo su hitni prijemi mjesta najčešćih napada na zdravstvene djelatnike - navodi Šmit.
Iako je HUBOL dokument poslao Ministarstvu zdravstva još 13. listopada i zatražio sastanak, Ministarstvo im je, kažu, odgovorilo da sastanka neće biti i najavili su formiranje vlastite radne skupine.
Za vrijeme trajanja konferencije za medije, Ministarstvo zdravstva se oglasilo priopćenjem i poručili su kako je ključno da hitna medicinska služba bude jednako dostupna i visoko standardizirana u cijeloj zemlji te da je njihova trajna obveza osigurati sve potrebne resurse za kvalitetnu i učinkovitu skrb. Budući da se sustav nije značajnije mijenjao od 2012., osnovana je Radna skupina koja okuplja sve relevantne dionike i razmatra sve prijedloge koji mogu povećati održivost i privlačnost ove djelatnosti.
Dodaju da je trenutak povoljan za cjelovitu reorganizaciju puta pacijenta te najavljuju izmjene Pravilnika kojima žele unaprijediti uvjete rada i podići kvalitetu hitne pomoći. Ističu i da cijene doprinos strukovnih udruga te da im je zajednički cilj – najbolja rješenja za sustav i dobrobit pacijenata.
- Predloženi model nije tek popis želja – to je sustavan, izvediv plan koji se temelji na iskustvu struke i potrebama pacijenata. Mi u HUBOL-u smo s 12 liječničkih, sestrinskih, ljekarničkih organizacija te s organizacijom pacijenata nekoliko mjeseci usuglašavali ovaj tekst. Želimo naglasiti da se hitna medicina mora prestati doživljavati kao improvizirani servis za sve probleme sustava, nego mora postati dostupna, specijalizirana i visoko odgovorna djelatnost - zaključila je Šmit i dodala kako u radnoj skupini nije ni jedna osoba iz 12 organizacija koje su dio tog sustava, gdje je nužna reforma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....