Točno 701 ugovor o djelu u iznosu od 1,8 milijuna kuna, što se pokazuje rekordnim zbirom unazad pet godina, isplatilo je u 2016. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za 313 osoba. Isplate putem ugovora o djelu oveće su i u prva tri mjeseca 2017., kad je na temelju 258 ugovora isplaćeno 593.647 kuna za 189 osoba.
Ministarstvo znanosti u siječnju 2016. preuzeo je Predrag Šustar, kojeg je u listopadu iste godine naslijedio Pavo Barišić i ostao do 12. lipnja 2017.
Prvo povećanje
Prema nalazu Državnog ureda za reviziju, obrazovno ministarstvo u 2013., kad ga je vodio Željko Jovanović, na ugovore o djelu trošilo oko milijun kuna, u 2014. (Jovanović - Vedran Mornar) 1,28 milijuna, a u 2015. (Mornar) za ugovore vanjskih suradnika otišlo je 1,33 milijuna. Godinu dana kasnije (Šustar, Barišić), svota je, dakle, porasla za pola milijuna kuna. Ako bi se nastavio isti tempo trošenja, na kraju 2017. iznos za ugovore o djelu popeo bi se do otprilike 2,4 milijuna kuna.
Većina ugovora o djelu odnosi se na naknade za osobe u raznoraznim vijećima i povjerenstvima te različitim projektima pod kapom MZO-a. Tako, primjerice, imamo Povjerenstvo za športsko rekreativne aktivnosti (ugovor po osobi 1200 kuna), Povjerenstvo za profesionalne športske klubove (raznolikih pojedinačnih iznosa, s obzirom da su jednoj osobi za tri ugovora isplatili 9000 kuna, drugoj 13.500 kuna, a trećoj za jedan ugovor 300 kuna), pa Povjerenstvo za regulirane profesije (od 1000 do 4000 kuna po ugovoru), Povjerenstvo iz područja znanosti (500 kuna).
Tu je i Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece (različitih iznosa od 1200 do 2250), Povjerenstvo za pravilnik učenika s teškoćama u razvoju (600 kuna), pa Povjerenstvo za umjetničke profesije, a od 2017. pojavljuju se i dva nova povjerenstva - za skupove i znanstvene udruge, čiji član po ugovoru dobije 2000 kuna honorara; i ono za izdavačku djelatnost (1000, 1500 kuna). Osim dakle preko deset povjerenstava, naknade za ugovore o djelu dobivaju članovi dvaju nacionalnih vijeća, kao i članovi sektorskih vijeća, nositelji operativnih poslova za pojedina područja (primjerice, informatike ili financija), prevoditelji, nositelji pojedinih programa, članovi ispitnih komisija, članovi dodatnih povjerenstava za odabir zaslužnika za nagrade...
Pod opisnom stavkom poslova “kurikulum” Ministarstvo je u 2016. imalo angažiranih sedam osoba, a u 2017. osam. Jedna je osoba tako lani na osam ugovora dobila 35.903 kune, druga za 11 ugovora 49.367, a trećoj je za tri mjeseca rada pod stavkom kurikulum isplaćeno 18.682 kune. Zanimljivo je da u vrijeme Mornarova mandata, kada je pokrenuta kurikularna reforma, nije bilo novih angažmana vanjskih suradnika putem ugovora o djelu pod stavkom kurikuluma, već je desetak je osoba angažirano kroz ugovore o stručnom osposobljavanju (isplata putem Zavoda za zapošljavanje).
Neobični ugovori
Iako su podaci o vrijednosti ugovora o djelu vidljivi u nalazima o reviziji MZO-a, oni nisu detaljni, odnosno ne pokazuju s kim su potpisani ugovori, u kojem pojedinačnom iznosu te za koje poslove. Upravo je te detalje zatražio bivši ministar znanosti Željko Jovanović, kroz zastupničko pitanje, a odgovor je dobio 2. lipnja od bivšeg ministra Barišića.
- U želji da doznam u kojoj se mjeri proračunska sredstva Ministarstva troše na poslove koji se isplaćuju kroz ugovore o djelu, zatražio sam odgovor nadležnog ministarstva, pri čemu mi je za oko zapelo da su na popisu čudna imena, posebno u stavci kurikulum, gdje je vrlo upitno što su ti ljudi radili i jesu li na bilo koji način pridonijeli realizaciji projekta kurikularne reforme - komentira Jovanović.
U Barišićevu mandatu, a sudeći prema podacima koje je dobio Jovanović, za poslove kurikuluma angažirano je putem ugovora o djelu osam osoba, a isplaćeno im je u tri mjeseca 2017. 125.746 kuna.
Sedmero osoba pod istom je stavkom u 2016. dobilo 303.248 kuna. Upravo ti pojedinačni iznosi najviši su, pokazuje tablica koju je pripremilo Ministarstvo. Primjerice, Igor Hržić primio je na ime kurikuluma u 2016. godini 35.903 kune, Martina Jurašić 49.367 kuna, Ivana Pranić 49.596 kuna, Katarina Željeznjak 49.310 kuna... Izvor iz MZO-a tvrdi da većina tih osoba u 2016. i 2017. nisu radili na poslovima kurikuluma.
Na listi iz 2017. pod stavkom kurikuluma su i tri honorara ukupna iznosa 18.682 na ime Damir Kramarić i tri honorara za Sebastiana Tončića, prema javno dostupnom podatku člana Mladeži Hrvatske paneuropske unije, a kojega je Barišić doveo u MZO. Njemu je u tri mjeseca isplaćeno putem ugovora o djelu 21.283 kune. Do provjere koju najavljuje ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, nepoznato je jesu li uistinu i što točno radili na poslovima kurikuluma.
Trošak reforme
Na pripremu kurikularne reforme u tri godine potrošeno je, prema dostupnim podacima, oko 8,5 milijuna kuna. Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić odrekao se svog honorara koji mu je pripadao po funkciji voditelja Ekspertne radne skupine, jednako kao i honorara na koje je ostvarivao pravo u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje te kao član povjerenstva za dodjelu Nagrade Ivan Filipović.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavljuje detaljnu provjeru i potrebu angažmana putem ugovora o djelu.
- Zbog opsega posla i iznimno kratkog vremena koje sam provela na funkciji, zasad se nisam stigla upoznati s brojem prethodno ugovorenih honorarnih angažmana, ali ću sa svojim timom detaljno provjeriti sve prethodno dogovorene angažmane i potrebu za njima - rekla je Jutarnjem Blaženka Divjak.