- To je dvolično i neiskreno - tim je riječima započeo jučerašnji razgovor Željko Reiner iz HDZ-a, referirajući se na informaciju objavljenu u Jutarnjem listu da je prvi čovjek Domovinskog pokreta Miroslav Škoro 80-ih bio predsjednik Komisije za kulturu Općinskog komiteta Saveza socijalističke omladine Osijeka.
Mislite li da ta informacija iz Škorine prošlosti nije problematična?
- Meni se ne čini da je problem u tome što je Miroslav Škoro bio predsjednik nekakve komisije Općinskog komiteta, ali čini mi se da je problem u dvoličnosti i neiskrenosti.
Vidim problem u tome da se Škoro izdaje za nekakvog vođu desnice, dapače, čak ekstremnije desnice, a očito je u duhu ostao komitetlija, desetar JNA, čovjek koji nije došao braniti svoj Osijek, svoj Vukovar, svoje Vinkovce, svoju Slavoniju, nego je to prepustio svojim školskim kolegama, kolegama iz djetinjstva koji tamo žive i svima onima koji su došli iz drugih krajeva Zagreba, Varaždina, Dalmacije, i to da brane njegovu Slavoniju.
On je tada bio u Americi i to lijepo s udaljenosti promatrao. Čini mi se da je to problem. Također mi se čini da je problem što je izravno na vlast doveo Zorana Milanovića. Još je javno izjavio da nije bitno s kim, SDP-om ili HDZ-om, što, očito, govori nešto o njemu kao desničaru.
Zato što je svojom kandidaturom za predsjednika države raspršio glasove na desnici?
- U prvom krugu je oduzeo dio glasova koji bi inače otišli Kolindi Grabar-Kitarović, a u drugom je izravno svojim glasačima poručio da ne izađu na glasovanje ili da prekriže listiće. Prema tome, izravno je na Pantovčak doveo Milanovića. Sada opet pokušava raspršiti desni centar, ali nadam se da birači neće i drugi put biti naivni i da neće nasjesti.
Ali, i mnogi u HDZ-u nekad su bili u raznim komitetima.
- Nije njegova prošlost glavni problem, pa ni to gdje je bio 1985. godine i što su to otkrili novinari, a ne da je to sam priznao. To nije toliki problem, nego ovo što je bilo u vrijeme Domovinskog rata i ono što je nedavno napravio te što sada radi.
To što je bio za vrijeme Domovinskog rada u Americi, HDZ-u nije bio problem dok je bio u stranci i saborski zastupnik HDZ-a?
- Mogu vam reći svoj stav; ja sam dragovoljac i branitelj, osobno nisam bio član Saveza komunista.
Bruna Esih, primjerice, smatra da takve pojave ne bi bile moguće da je usvojen njezin prijedlog o zakonu o lustraciji. Kako na to gledate?
- A kako je onda mislila prići Škori, kako mu se Zekanović pridružio, pa i ostali? Ponavljam, veći je problem što je Škoro Milanovića doveo na vlast te sada raspršivanjem glasova desnog centra pokušava dovesti Bernardića i SDP na čelo države.
Zar vi u HDZ-u zaista mislite da vam je Škoro tolika prijetnja?
- Nije prijetnja, samo kažem što stoji, a to je da pokušava raspršiti glasove desnog centra.
To je, međutim, njegovo legitimno pravo, izbori su.
- Naravno, ali birači trebaju prepoznati što radi. Birači trebaju prepoznati da to nije nikakva desnica. Raspršivanjem glasova desnog centra pokušava dovesti na vlast SDP i na neki je način trojanski konj SDP-a, to je činjenica. Ne mislim da je toliki problem njegova prošlost.
Ipak je malo neobično da baš taj detalj iz prošlosti nikad nije spomenuo, a otvoreno je govorio o odlasku u Ameriku.
- Nikad ni o Americi nije otvoreno govorio. Nikad nije jasno rekao niti odgovorio zbog čega kao, navodno, veliki domoljub, kad je njegov rodni Osijek bio opasno ugrožen, praktički u obruču, nije došao braniti domovinu.
Moguće je i da se bojao odlaska u rat?
- Neka to onda jasno kaže. Nikad to nije rekao. Ako je strah razlog, neka kaže. Jer, mogli su tada ljudi dolaziti iz Zagreba, Varaždina, Zadra u njegovu Slavoniju i Osijek, a on nije mogao doći. Škoro na to pitanje nikad nije odgovorio.
Možda je mislio da tamo više nema budućnosti.
- Vrlo zanimljivo vrijeme za odlazak.
Ljudi odlaze i u mirnodopsko vrijeme.
- Netko tko se izdaje za velikog domoljuba, mora to i konkretno pokazati.
Kako se domoljublje pokazuje?
- U vrijeme rata obranom domovine. Jer da su svi otišli u Njemačku ili Irsku, onda ja osobno sigurno ne bih stajao ovdje i tko zna što bismo imali od države.